Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ńňđŕíŕ 17 of 19 Previous  1 ... 10 ... 16, 17, 18, 19  Next

Ďîăëĺä༠ďđĺäőîäíó ňĺěó Ďîăëĺä༠ńëĺäĺžó ňĺěó Go down

Juniorska reprezentacija BiH: Selektor objavio širi spisak

Ďîđóęŕ by kum on Fri Dec 02 2011, 02:14

Muška juniorska reprezentacija BiH

Selektor objavio širi spisak

Piše: E. Ćatović
Utorak, 29.11.11. 16:27.

Slijedeće godine je na rasporedu Evropsko juniorsko prvenstvo za odbojkaše, a odbojkaškom Savezu BiH je dodijeljeno domaćinstvo kvalifikacionog turnira.

Pomenuti turnir će se igrati od 4. do 8. januara 2012. godine u Brčkom. Naša juniorska reprezentacija će igrati u grupi sa Engleskom, Litvanijom i Švedskom. Selektor muške juniorske reprezentacije objavio je širi spisak od 24 odbojkaša, a to su:
Tehničari: Bjelopoljak Adnan (OK Kakan), Begić Belmin (OA Kakanj), Trakić Eldar (MOK Jedinstvo Brčko)

Primači: Simkić Milenko (OK Majevica), Đakovac Esad (OK Kakanj), Radončić Anel (OK Bosna), Davidović Mihajlo (OK Pelagićevo), Hukičević Asmir (MOK Jedinstvo Brčko), Janjić Radoslav (OK Ljubinje), Janjić Radoslav (OK Ljubinje), Uglješić Goran (OK Modriča), Barišić Anto (HOK Balegovac)

Srednji blokeri: Gajić Zdravko (MOK Jedinstvo Brčko), Alić Adnan (OK Kakanj), Gajić Tihomir (MOK Jedinstvo), Delić Nenad, (OK Radnik), Mirković Miroslav (OK Pelagićevo), Bono Mihalj (HOK Balegovac), Simić Siniša (OK Radnik), Đuričić Tošo (OK Pelagićevo)

Korektori: Krivokapa Muris (OK Kakanj), Budinčić Teofan (OK Ljubinje), Kuzmanović Dušan (OK Radnik)

Libero: Mustafić Seijdin (OK Kakanj), Lukić Mlađan (MOK Jedinstvo Brčko)

Izvor: [You must be registered and logged in to see this link.]

kum
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 526
Godina : 44
Points : 521
Datum upisa : 02.09.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by kum on Mon Dec 05 2011, 03:01

KULTURNO ZABAVNO VEČE U TOPOLOVCU
nedelja, 04 decembar 2011 12:05

Tokom vikenda u Ravnom Topolovcu u organizciji Mesne zajednice, Kulturno-prosvjetne zajednice iz Ljubinja u Hercegovini i Udruženja Hercegovaca i prijatelja Hercegovine održano je kulturno-umetničko i zabavno veče.Program je započet otvaranje likovne izložbe akademskog slikara Biljane Ristić iz Novog Sada koja radi slike na kamenu. Izložbu je otvorio pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu Milan Micić. U nastavku programa organizovana je promocija knjige „Kroz Istočnu Hercegovinu“ autora Nikole Asanovića. O knjizi su govorili Milan Bjelogrlić Beli i Dušan Milićev. U 19 časova u Domu kulture priređeno je kulturno-umetničko i zabavno veče uz učešće KUD „Ljubinje“ iz Ljubinja, muške i ženske pevačke grupe i narodnih guslara.

Izvor: [You must be registered and logged in to see this link.]

kum
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 526
Godina : 44
Points : 521
Datum upisa : 02.09.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Sat Dec 17 2011, 11:18

Извјештавање ПОЛИТИКЕ о земљотресу магнитуде 6.0 који је погодио Љубиње 14.02.1927.


чланци од 16.2.1927.

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

чланци од 17.2.1927.


[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Фотографије из ПОЛИТИКЕ од 19. и 20.2.1927.

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

SLAVOLjUB MIHIĆ PREDSTAVLjA NOVI BROJ „GLASNIKA LjUBINjE”

Ďîđóęŕ by space on Mon Dec 19 2011, 11:16

Čitaće se i u Južnoj Koreji

Novi broj godišnjaka ljubinjske „Prosvjete” - „Glasnik Ljubinje” predat je u štampariju, a njegovo pojavljivanje pred čitaocima očekuje se za desetak dana. O njegovom sadržaju razgovarali smo sa Slavoljubom Mihićem, zamjenikom glavnog i odgovornog urednika ove publikacije.

– I u ovom, osmom broju držimo se naše koncepcije, što drugim riječima znači da obrađujemo teme koje se tiču Ljubinja, Ljubinjaca i ljubinjskog. Nismo išli šire, računajući da je to dovoljno prostora za naše djelovanje, a da ostalo ostavimo nekom drugom - kaže Mihić i, uz napomenu da je rubrički raspored sličan onom iz prethodnih brojeva, nastavlja:
- U „Spomenici” imamo zanimljivu priču o jednoj istaknutoj ličnosti koja je u svom vremenu igrala značajnu ulogu - Anđi Budinčić - Polić, koja je živjela u Americi, a pomagala ljude u zavičaju svojih roditelja. O tome u podrobno piše Rade Likić. U našoj, možda i najčitanijoj rubrici „Proza” donosimo neobjavljeni dio rukopisa našeg književnika Miroslava Toholja, kao i priloge našeg nekadašnjeg ljekara iz Ljubinja Milivoja Praščevića. Prvi put objavljujemo i aforizme Ratka Dangubića, koga smo prethodno upoznali kao pisca priča, a sada ćemo ga upoznati kao vrsnog aforističara. Tu je prilog i našeg zemljaka Žarka Radića, koji živi i stvara u SAD, u Kaliforniji.
Oblast linvistike takođe je polje interesovanja „Glasnika Ljubinje”.
-U njoj imamo istaknute i zaslužne ljude, tačnije, nekada smo imali pokojnog Branislava Brborića, a sada imamo na najistaknutijoj funkciji u srpskoj lingvistici dr Veljka Brborića, profesora Filološkog fakulteta u Beogradu, koji nam u svakom broju podari po jedan svoj prilog.
U „Glasnikovoj” rubrici „Povodi” ovog puta će biti objavljen prilog dr Ranka Popovića o knjizi Miroslava Toholja „Zvona za trojicu”, za koju je Toholj ove jeseni dobio književnu nagradu „Svetozar Ćorović” za roman, na Ćorovićevim susretima pisaca u Bileći.
U osmom broju godišnjaka, uz tradicionalnu hroniku sa pregledom najznačajnijih ovogodišnjih događaja u ljubinjskom kraju, naći će se i osvrt glavnog i odgovornog urednika „Glasnika Ljubinje” Ratomira Ćuka na pisanje i spise Joanikija Pamučine.
I ovaj broj biće na 144 stranice, A 4 formata, u tiražu od 500 primjeraka. Za prenumerante i čitaoce na domaćem prostoru koštaće 10 maraka, a za one koji ga požele, a žive recimo u Kanadi, SAD, ili nekoj azijskoj zemlji 20 maraka, u šta su uračunati troškovi slanja i poštarine. Nezvanično smo čuli da će jedan od takvih brojeva biti upućen i u Južnu Koreju, poznatom ljubinjskom odbojkašu Anđelku Ćuku, koji sada tamo igra u jednoj prvoligaškoj ekipi.
Zvanična promocija ove „Prosvjetine” publikacije i jedinog godišnjaka koji izlazi u istočnoj Hercegovini biće obavljena na Savindan iduće godine.
Žarko Janjić

Filozofija, istorija, poezija

U oblasti istoriografije godišnjak će donijeti nastavak sumorne priče publiciste iz Trebinja Božidara Čučkovića o stradanju Srba na stratištu jame Kapavica, kao i rad mr Dušana Topalovića, koji sada živi u Švedskoj, o odjeku Balkansih ratova u publicistici drugih zemalja.
- Ni oblast filozofije nismo zaobišli - ističe Mihić.
-Prenosimo jedan intervju Riste Tubića, filozofa, našeg zemljaka iz nekadašnjeg ljubinjskog sreza, jednog od najplodnijih filozofskih pisaca svoje generacije i vjerovatno najistaknutijeg filozofa danas iz Hercegovine. A u rubrici „Poezija” uz nekoliko pjesama Mile Ratkovića, prvi put objavljujemo i pjesme Dušice Kovač, učenice gimnazije u Ljubinju.

15-12-2011
[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

ZABILjEŽENO U BANČIĆIMA KOD LjUBINjA, SAD, PA KO ZNA KAD

Ďîđóęŕ by space on Mon Dec 26 2011, 12:24

Sela željna dječje igre


Na nedavnom saboru u ljubinjskom selu Bančići - pod Dubom svetog Save - mnogi stariji seljani sa posebnom nostalgijom posmatrali su trku i igru djece sa ovčarom Šarom, koga je i samog ovaj skup privukao iz nedalekih Mihića kuća, pa je i sam na trenutak zaboravio na dnevne zadatke i obaveze i došao da se igra s mališanima...Nije ni čudo, jer u cijelim Bančićima danas ima samo troje djece, a ovom prilikom došli su njihovi rođaci i vršnjaci iz Ljubinja, pa je sve najednom bljesnulo mladalačkom vedrinom, nečim što se odavno u selu zaboravilo. A oni stariji Bančićani, s vidnom tugom su se prisjećali da je u selu sve do 1974. radila osmogodišnja škola, da su u nju dolazili đaci i sa obližnjeg sela Mišljena u kome danas žive samo četiri stanovnika, dok ih je u samim Bančićima preostalo jedva - tridesetak!
Zato je ova cika, graja i trka mališana nešto jedinstveno što se u selu moglo vidjeti samo na saboru u nedjelju, 13. decembra. A do novog ovakvog prizora trebaće čekati sljedeći sabor, sljedeći decembar iduće godine, jer u međuvremenu mnoga od ove djece neće imati povoda i razloga da dođu u selo i ovako razdragano se igraju.
-Ničeg nismo željni kao ovakvih slika - kazao nam je jedan stariji Bančićanin, napominjući da je i ovo tipično staračko selo, kakva su po krasu nanizana po cijelom hercegovačkom jugu od Ljubinja do Trebinja.

15.12.2011.
Ž.Janjić
[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Mon Dec 26 2011, 12:27

Muzika na točkovima


Ono što rade dvojica Brana iz Ljubinja - Brano Turanjanin i Branislav Jahura - primjeri su roditeljskog odricanja, sa ciljem da im djeca nešto nauče, a što ne mogu u rodnom kraju. Naime, oni svake subote, naizmjenično, voze djecu iz Ljubinja do 90 kilometara udaljene Muzičke škole "Sveti Roman Melod" u Nevesinju i tamo, maltene cijeli dan provedu, čekajući da Stefan Jahura završi časove iz harmonike, a Kristina Turanjanin iz solo pjevanja. Poslije toga, slijedi vožnja duga novih 90 kilometara i povratak kući, u grad pod Radovinjom.

[You must be registered and logged in to see this image.]


Kristina je deveti, a Stefan četvrti razred Osnovne škole "Sveti Sava" u Ljubinju, a muzičku školu pohađaju već po tri godine. Na nastavu u muzičku školu ne mogu drugačije jer između Ljubinja i Nevesinja nema direktne autobuske linije.

- Ima tu odricanja, ne samo zbog dugog putovanja, naravno, nego i zbog drugih stvari. Ali ne odričemo se samo mi, nego i djeca - priča Brano Turanjanin i Branislav Jahura.

Ističu kako im je u susret izašlo rukovodstvo muzičke škole pristajući da subotom organizuje cjelodnevnu nastavu za ovo dvoje polaznika i na tome su veoma zahvalni.

Lani se, saznajemo, na ovoj relaciji vozila još jedna djevojčica, ali je iz objektivnih razloga ove godine morala da izostane. Prije nje se do Nevesinja vozila i Milica Radić, koja je u međuvremenu završila ovu školu i upisala etno-pjevanje u jednoj beogradskoj uglednoj školi i gotovo je izvjesno da će napraviti uspješnu karijeru.

- Od Kristine i Stefana, kao prvo, očekujemo da postanu dobri ljudi, a ukoliko u muzici još nešto postignu onda tim bolje. Na nama je, trenutno, da stanemo iza njihovih iskrenih želja. Nadamo se da će s upornošću koju su dosad pokazali svoje ciljeve i ostvariti - napominje Brano Turanjanin.

Roditeljima je posebno teško zimi, kad na putevima bude i poledice i neočišćenog snijega, međutim, ističu kako je do sada, Bogu hvala, sve teklo u redu.

- Kristina bi dogodine školovanje trebalo da nastavi u srednjoj muzičkoj školi. Ne znamo još gdje: da li u Mostaru, eventualno u Srbiji, Vojvodini. Još nismo odlučili - objašnjava Turanjanin.

Ima nekih nagovještaja da bi Stefan Jahura harmoniku u idućoj školskoj godini mogao da uči i u Ljubinju.

- Ministarstvo prosvjete i kulture RS nije imalo ništa protiv da se odjeljenje nevesinjske muzičke škole otvori u Ljubinju, ali ove godine se zakasnilo sa zahtjevom. U Ljubinju se dvadesetoro djece izjasnilo da bi htjelo ići u takvo odjeljenje, a i profesori iz Nevesinja, s mr Sašom Stojanovićem na čelu, direktorom Muzičke škole, izrazili su spremnost da dolaze u Ljubinje i drže nastavu. Nadam se da će iduće godine doći do realizacije tog projekta - kaže Branislav Jahura.

Autor: Ljubiša Lazarević
ponedjeljak, 19 decembar 2011
[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Mon Dec 26 2011, 12:32

Otkupljeno 15 tona lista

Otkup ovogodišnjeg roda duvana u Ljubinju juče je zvanično završen, a uzgajivači su na tradicionalnu jesenju vagu "Agrara" dovezli ukupno 15 tona lista sorti bubalovac, VH 32 i veliki hercegovac.

[You must be registered and logged in to see this image.]


- Ne možemo reći da smo nezadovoljni, iako bismo otkupili još da su ga duvanari dovezli u ovom otkupnom roku, koji smo čak petnaestak dana produžili, jer u jeku otkupa nismo imali jugovo vrijeme koje je jedino podesno za transport lista osušenog u prirodnim sušnicama - rekao nam je Zdravko Novokmet, direktor "Agrara", jedinog zvaničnog otkupljivača duvana u istočnoj Hercegovini.

Novokmet, koji je ujedno i procjenjivao kvalitet lista prilikom vaganja, rekao nam je da je ovogodišnji rod u osnovi kvalitetan, kao i da je "Agrar" svim koopreantima isplatio otkupljeni duvan u roku od tri dana.

- Onima koji su duvan dovezli posljednjeg dana isplatili smo sve odmah, tako da nikom ništa u tom smislu ne dugujemo, kao što nismo dugovali ni ranijih godina - kaže Novokmet.

Iako je zvanični otkup završen, Novokmet nije isključio mogućnost da bi vaga mogla biti otvorena i sljedeće sedmice ukoliko bi se pojavili uzgajivači koji bi željeli da predaju neke znatnije količine duvana iz ovogodišnjeg roda.

- Težak je hljeb koji se zaradi na duvanu, ipak je malo lakše nego uzgoj povrća čije cijene su nepredvidive a i otkup nije organizovan - kaže Milena Jahura, iz ljubinjskog sela Vođeni, koja sa svojim suprugom Simom uzgaja duvan.

U istočnoj Hercegovini duvan uzgajaju jedino ljubinjski poljoprivrednici i to u tri kraška polja, Ljubinjskom, Ubalačkom i Popovom, a njih sedamdesetak je ovom prilikom svoj rod ili dio svog roda predalo "Agraru".

Dio roda duvana će, kao i prethodnih godina, završiti i kod nakupaca, pretežno onih iz zapadne Hercegovine ili će biti u privatnoj režiji izrezan i prodavan kao poznata hercegovačka škija, uglavnom po sjevernim krajevima Hercegovine, poput Nevesinja, Gacka, Kalinovika i Foče.

Autor: Ljubiša Lazarević
ponedjeljak, 19 decembar 2011
[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by wolf sagash on Wed Dec 28 2011, 19:25

Los Angeles Times



In Memory of
Risto Milosevich
October 28, 1923 - November 6, 2011
Obituary


MILOSEVICH, RISTO (88).

Survived by Wife, Mary of 68 years; Son, Mark; Daughter, Susan Vessells(Bobby); 6 Grandchildren, and 7 Great
Grandchildren. Predeceased by Daughter, Carol.

Risto Milosevich's parents were from Hercegovina. Risto's father, Arsen Milosevich, came to the United States in 1912 from the village of Ljubinje. His mother, Milka (Pravica), was from Trebinje. She emigrated in 1922. Arsen and Milka were married in Los Angeles that year, and the Miloseviches became a well known family in the Boyle Heights neighborhood of East Los Angeles.

Riso Milosevich, a native of Los Angeles, California, and a highly decorated American soldier, was in a foxhole in Belgium on the morning of December 16, 1944, when the German army unleashed a furious artillery barrage. That was the beginning of World War II's largest and last battle on the western front, the Battle of the Bulge.
Milosevich and 17 other members of a 24-man platoon, were part of an "intelligence and reconnaissance" unit whose assignment was to gather information on the German troop movements. As the Battle of the Bulge began, they found themselves on the front lines.
Fighting against incredible odds, the 18 men held out for 18 hours and killed over 500 Germans, most of them shot by Private Milosevich and Sergeant William Slape. They fought heroically, with no chance of winning, as thousands of Germans poured into the battle. They were eventually taken prisoner and held in a German prisoner-of-war (POW) camp for 136 days.
Only decades later was the platoon given recognition. It became the highest decorated platoon for a single action during the entire Second World War.
Risto Milosevich and three additional platoon members were considered for the Medal of Honor, the nation's highest medal, but the consideration was ultimately turned down. Their heroism, however, was justly honored in 1980 when Milosevich and the three--Lyle J. Bouck, Jr.; William James; and William L. Slape--were awarded the second highest medal, the Distinguished Service Cross.

Funeral Services
November 12, 2011, 11:00 AM
St. Stevens Cathedral, 1621 W Garvey Avenue, Alhambra, CA.
Interment: Serbian United Benevolent Society Cemetery - LA.
In lieu of flowers make Donations to the Cathedral.


Arrangements by Pierce Bros Turner & Stevens
San Gabriel, CA 626-287-0595.

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by polemospater on Thu Dec 29 2011, 04:18

Dobar materijal za film.

polemospater
Jet Set Foruma

Female
Broj poruka : 2172
Godina : 30
Lokacija : srbija
Points : 400
Datum upisa : 25.11.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by wolf sagash on Mon Jan 02 2012, 04:32

polemospater ::Dobar materijal za film.

Snimljen je film, doduše dokumentarni..

Risto govori oko sedmog minuta


[You must be registered and logged in to see this link.]

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by polemospater on Wed Jan 04 2012, 05:32

nakon ovog dokumentarca jos sam vise ubedjena da je odlican materijal za film,neku ratnu dramu

polemospater
Jet Set Foruma

Female
Broj poruka : 2172
Godina : 30
Lokacija : srbija
Points : 400
Datum upisa : 25.11.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Sun Jan 22 2012, 10:48

За сахрану око 2.000 марака


ЉУБИЊЕ - Да ни сахрана не може проћи без великог трошка потврђује и податак из Љубиња, гдје за четири гробна мјеста у љубињском градском гробљу у оквиру двије гробне парцеле треба платити 1.600 марака.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Aко се томе дода 20 марака по дану за чување сандука у капели, 100 марака за употребу чајне кухиње до сахране умрлог и 200 марака за употребу просторија, намјештаја и посуђа у Светосавском дому добија се цифра од готово 2.000 марака за трошкове сахране. Не треба заборавити да породице покојника припремају храну, што не улази у овај износ.

Ове цијене су истакнуте у новом правилнику о сахрањивању у Љубињу који је ступио на снагу од нове године, а према којем ће се покојници испраћати на посљедњи починак из новоизграђене капеле код православне цркве Рођења пресвете Богородице. Правилник који је предложила Црквена општина Љубиње изазвао је расправу на посљедњој сједници Скупштине општине Љубиње, али је ипак добио зелено свјетло одборника.

- До сада су нам млади ишли из општине, бојим се да нам се послије овог не деси да нам из Љубиња не почну "одлазити" и мртваци. Ово је превисоко за услове у којима данас живимо - рекла је одборник СНСД-а Перса Климента.

Она је предложила да општина Љубиње из буџета финансира сахране плаћањем 30 одсто трошкова.

Напомињући да породица умрлог не мора користити ниједну од поменутих услуга, сем оне о смјештају умрлог у капелу, парох љубињски Младен Жуловић је рекао да су цијене гробних мјеста у окружењу три пута више, али и остали трошкови испраћаја покојника.

Берковићи

Све источнохерцеговачке општине имају регулисану област сахрањивања и трошкова сахране осим Берковића. Према мишљењу упућених, ова тема се још задуго неће наћи на расправи код скупштинских посланика.

Datum: 22.01.2012
Autor: З. Ш.
[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ďîđóęŕ by space on Tue Jan 24 2012, 11:04

SPASOJE POPARA, NAJAMBICIOZNIJI PČELAR LjUBINjSKOG KRAJA ZA „DAN”

Ne pamti se gora godina

■Prljave kiše desetkovale tri ispaše, pčele odavno na šećeru, gubici bi mogli narasti do 40 odsto

Nikad gora godina od ove! Ta rečenica, kao sumoran refren, ponavlja se među ljubinjskim pčelarima i njihovim košnicama, lociranim od Popovog polja do Vlahovića, na granici s Berkovićima. Čujete je iz usta onih koji se duže od četiri decenije bave ovim poslom, poput Gruje Mičete, Nikole Škorića, Jove Janjića, ali i iz usta Spasoja Popare, znatno mlađeg, ali najambicioznijeg ljubinjskog pčelara, koji je na tri mjesta - u Kotezima, na Ržanom dolu i u ljubinjskoj Lastvi, rasporedio svojih više od 200 društava.
- Ne samo što nismo imali nikakvih prinosa, nismo vadili med, nego još od avgusta 2010. godine moramo da prihranjujemo pčele. Radili smo to čak i u maju i junu ove godine, kad su trebale nešto da donesu. Paše maltene nije ni bilo. Odnosno, april i maj bili su izuzetno kišoviti. Tek što je bila počela paša na zanovijeti, pala je neka prljava kiša i sve pokvarila.Poslije su pčele samo nekoliko dana radile na cvijetu žalfije i ponovilo se skoro isto - uslijedila je prljava kiša i kraj nadanja da bi od te paše moglo biti išta. Treća repriza s istim scenarijem uslijedila je jesenas na vrijesku. I, evo, prihranjujemo ih do današnjeg dana. Loše su se pripremile za zimu, neće zimovati na prirodnom nektaru, već na šećeru, što nije nimalo dobro.Već imamo gubitaka, biće ih još, nismo mijenjali ni matice, zimska pčela nije dobro odhranjena, tako da prognoze nisu ni malo utješne - navodi na početku razgovora za naš list Spasoje Popara, 37- godišnjak sa desetak godina iskustva u pčelarstvu i predjsednik Skupštine Ljubinjskog udruženja pčelara.
●Koliko prosječni ljubinjski pčelar ima društava?
-Prosjek je četrdesetak košnica. Ima i onih koji drže tek dvije - tri, onako iz hobija, ali većinom su sa četrdesetak košnica. Inače, broj se povećava sa godinama, jer Vlada Republike Srpske od lani isplaćuje premije onima koji imaju više od 50 društava, pa ljudi šire pčelinjake da bi mogli ostvarivati premiju.
●Nadate li se pomoći, mimo pominjanih premija?
-Znamo svi da je kriza, svi nam to ponavljaju preko medija. Pokušali smo da tražimo pomoć preko Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske. Nisu nam izašli u susret. Nemaju para. Dobili smo premije koje ove godine iznose šest maraka. I premija se svake godine smanjuje, jer manje je para izdvojeno za podsticaje u pčelarstvu za ovu godinu. Međutim, imamo neka obećanja od Ministarstva lokalne uprave i samouprave da će nam pomoći. Koliko, šta - o tom, potom...
●Znači li to da u Ljubinju nema domaćeg meda u prodaji?
-Pa još uvijek kod nekog se pomalo nađe. Ali i to je pri kraju. Za mjseca - dva dana takvog meda neće biti u prodaji u Ljubinju. Cijena mu se sada kreće do 15 maraka po kilogramu, toliko je i na trebinjskoj pijaci.
●Kako će se dalje razvijati situacija?
-Mi se nadamo da će i Vlada RS imati više razumijevanja prema pčelarima, da će to biti slično kao u regionu. U Srbiji su, recimo, mnogo veće premije. U Hrvatskoj da i ne govorimo Samim tim nismo konkurerentni s njima s cijenom meda. Međutim, zbog visoke stope nezaposlenosti i neimaštine, narod se ovdje počeo češće baviti pčelarstvom, svake godine povećava se broj društava i pčelara. Nadamo se da će, ipak, stići bolje godine, da će sve krenuti u nekom boljem smjeru.
●Koliki su dosadašnji gubici?
-Zima nije ni počela, a već pojedini pčelari imaju gubitke 20 do 25 odsto. Očekuje se, na žalost, da će do proljeća gubici biti još veći. U Ljubinjskom udruženju pčelara procjenjujemo da bi gubici do proljeća mogli biti i 40 odsto!-kaže pred kraj razgovora Popara, podsjećajući da se u ljubinjskom kraju oko 120 porodica bavi pčelarstvom s manje ili više ambicija, a da su, uz njega, sa po više od 100 košnica, još Njegoš Janjić, Mišo Vuković, Vito Cerovina, Rade Lugonja. Ne sumnja da bi i njihova priča uglavnom bila slična ovoj njegovoj.

Planovi puni nade

●Kao predsjednik Skupštine udruženja pčelara, šta nam još možete reći o planovima i očekivanjima ljubinjskih pčelara?
-Udruženje broji oko 80 članova. Funkcionišemo. Nešto novca dobijemo od članarine pčelara, iz opštinskog budžeta dobijamo neku malu, takoreći mizernu pomoć, a trudimo se da pomognemo pčelarima. Ujesen vršimo tretiranje pčela erosonim topom protiv varoe, stojimo na usluzi pčelarima za druge potrebe, održavamo vezu sa Pčelarskom zadrugom „Žalfija” iz Trebinja. I nadamo se da će BiH uskoro dobiti monitoring - plan za izvoz meda u Evropsku uniju, da ćemo u međuvremenu završiti Medni centar u Trebinju koji se gradi, a i da ćemo preko Pčelarske zadruge „Žalfija” moći naći tržište za naš med u Evropskoj uniji. Nadamo se, naravno, i boljoj cijeni meda - kaže Popara.


Žarko Janjić

Republika Srpska
datum: 2011-12-14

[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Sat Jan 28 2012, 11:28

Савиндан у Љубињу

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Wed Feb 22 2012, 09:05

Ljubinje: Opljačkana radnja

Utorak, 21 Februar 2012

[You must be registered and logged in to see this image.]

Policijskoj stanici Ljubinje je prijavljeno da je, u noći 19/20.02.2012. godine, izvršena provala u jednu trgovačku radnju i otuđena određena količina kafe, cigareta, i druge robe.

Izvršen uviđaj i nastavljen rad na rasvjetljavanju djela.

[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by katabuya on Wed Feb 22 2012, 09:43

Dajte detalje o ovome, gdje, ko sta...???

_________________
Beer lover since 1982

Admin knows best... [You must be registered and logged in to see this image.]

katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 34
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

PRONAĐEN GROB POZNATOG HERCEGOVAČKOG ETNOGRAFA

Ďîđóęŕ by space on Thu Feb 23 2012, 11:31

Obren Kozić ponovo među svojima

■ Decenijama se pisalo i pričalo da se ne zna gdje je sahranjen jerej Obren Kozić, Vjerovalo se čak da njegov grob i ne postoji, odnosno da ga je „zatravilo” vrijeme. Bilo je tako sve do prije nekoliko dana...

[You must be registered and logged in to see this image.]


Taj, jedan od posljednjih januraskih dana 2012. bio je neuobičajeno ugodan, s nebom bez ijednog oblačka nad trebinjskim krajem. Trojica mlađih ljudi iz Ljubinja - Zoran Kozić, Mitar Đurica i Rade Likić - međusobno su podijelili zone u starom groblju Pogljivlju, na izlasku iz Trebinja prema Nikšiću, te s tankom nadom otpočeli novo traganje za grobom jednog od najpoznatijih etnografa koje je Hercegovina do sada imala - za grobom jereja Obrena (Đurina) Kozića. Pretpostavljalo se da bi tu negdje mogao biti, ali rekosmo nada je bila tanka, tim prije što se posljednjih godina, osim Zorana, još nekoliko Kozića raspitivalo, pa i površno razgledalo to groblje, vraćajući se s pričom da su im stariji ljudi kazali kako Obrenov grob nije ni tu, ni u nekom drugom trebinjskom groblju, odnosno da ga je najvjerovatnije vrijeme „zatravilo”, kao i tolike druge bez kamenog biljega - i da takve potrage neće dati rezultata! I sam Zoran je donekle vjerovao u ovu verziju.
Ali, sreća je tog januarskog dana bila neobično sklona tročlanoj grupi Ljubinjaca. Poslije samo desetak minuta idući od jednog do drugog kamenog spomenika Mitar Đurica je na tren zastao, ni sam ne vjerujući u ono što u sivilu krsta vidi: a razabrao se samo riječi „jerej” i „Kozić”, pa je viknuo: „Zorane, Rade, dolazite ovamo!”
Dohvatili su se kreda koje su im i ranije bile od velike pomoći dok su istraživali stećke i nekropole po ljubinjskom kraju, i pred njih su izronile riječi: „Ovdje počivaju zemni ostaci jereja Obrena Đ. Kozić, r. 1875 g, + 3. maja 1905. g. Ovaj ti spomen podigoše braća i tvoja supruga”.
Zoranovu sreću zbog ovog „otkrića” teško je opisati, kriknuo je od iznenađenja, zaiskrile su mu suze u očima, zagrlio je drugare, poljubio spomenik. Nije ni čudo. Skoro deceniju i po tragao je za ovim, na raznim mjestima, na razne načine, a po knjigama, čak i onim poput kapitalnog djela Ljube J. Mihića „Ljubinje sa okolinom” dočekivale su ga rečenice da je poznati etnograf Obren Đ. Kozić sahranjen na nepoznatom mjestu! Slično je zaticao i u pogovorima novijih knjiga koji su citirali odlomke iz Obrenove knjige „Šuma, Površ i Zupci”, slično je i sam zapisao u jednom opširnijem radu o njemu objavljenom u godišnjaku ljubinjske „Prosvjete” - „Glasnik Ljubinje”. Ali, sada je u Pogljivlju bio neizmjerno radostan: ovim je na biografiju njegovog slavnog pretka stavljena tačka!
A kako se ovaj grob uopšte izgubio?
-Oni koji dublje poznaju Hercegovinu lakše će to shvatiti - objašnjava Zoran Kozić.
- Ovo je bilo područje čestih migracija, buna, ratova, epidemija. I sam Obren umro je mlad, u 32. godini, od tuberkuloze! U to vrijeme dva brata su mu, Boško i Nikola, bili u Americi, oni su mu kasnije, sa suprugom Gospavom (rodom iz trebinjskog bratstva Palikuća), najvjerovatnije i podigli ovaj spomenik. Obren i Gospava su imali samo sina Milenka. Milenko je, kao stipendista trebinjske „Prosvjete”, završio ekonomsku školu u Križevcima, poslije je radio kao sekretar Crvenog krsta u Sarajevu, umro je 1934. godine i sahranjen je na sarajevskom groblju Lav. Potomaka nije imao, pa u toj činjenici, kao i činjenici da je to bio turbulentni period na Balkanu, pa i uopšte u svijetu, treba tražiti razlog zbog čega se nekako prije šest desenija izgubilo Obrenovo posljednje počivalište.
Obrenova braća sahranjena su u ljubinjskom selu Krajpolju, u rodnom selu.
- Obrenov otac Đuro i majka Milica, rodom od Mičeta iz popovopoljskog sela Čavša- ističe Zoran Kozić-imali su četvoro djece, a Obren se jedini od njih školovao. Završio je osnovnu školu u Mostaru, započeo gimnaziju u Sarajevu, pa se 1892. prebacio u Beograd i upisao Srpsku bogoslovnu akademiju. Po završetku bogoslovije, vratio se u Hercegovinu i kao učitelj službovao u manastiru Duži kod Trebinja.
Odmah po povratku u Hercegovinu, javlja se prvim etnografskim radovima u kojima obrađuje sela ljubinjskog i trebinjskog kraja. Zapažaju ga na beogradskom Geografskom institutu i u njemu prepoznaju neobično talentovanog autora. Pod svojim imenom objavio je samo jednu knjigu „Šuma, Površ i Zupci” (1904) u Beogradu. Kao takvog pedantnog istraživača i etnografa, angažuje ga Jevto Dedijer za svoje kapitalno djelo „Hercegovina”. Ta knjiga pojavila se 1909. godine, poslije Obrenove smrti, a uz to treba još dodati da je jednom prilikom profesor Savo Pujić iz Trebinja pomenuo da je Obren Kozić imao i jedan rad o Popovom polju, ali je taj rad u onim, već pominjanim turbulentnim vremenima, netragom nestao.
Dosta hercegovačkih geografa i publicista pominjalo je i pisalo o ovom značajnom etnografu, ali njegovu najpotpuniju biografiju objaviće baš naš sagovornik Zoran Kozić (50) u knjizi „Ljubinje pod Austrougarskom okupacijom” koja bi do kraja ove godine trebalo da izađe iz štampe.
-Ne samo što smo Obren i ja srodnici, nego će knjiga dobrim dijelom biti i nastavak njegovih radova, pošto će govoriti o životu naroda u ljubinjskom kraju u vremenu koje je došlo poslije Obrenove smrti. I još nešto: za grobom svog najslavnijeg pretka tragao sam punih 14 godina, obišao mnoga groblja po Hercegovini, pa me onda i ne pitajte koliko sam srećan što je ta praznina u njegovoj biografiji konačno popunjena, što je na dugu potragu konačno stavljena tačka na ovako lijep način. Jednostavno, presrećan sam zbog toga- zaključio je Zoran Kozić.

Žarko Janjić
03-02-2012
[You must be registered and logged in to see this link.]


Ďîńëĺäśč čçěĺíčî space äŕíŕ Fri Mar 23 2012, 23:11. čçěĺśĺíî óęóďíî 1 ďóňŕ

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Thu Feb 23 2012, 11:34

POTPISANI UGOVORI O PARTNERSTVU SA OPŠTINAMA BERKOVIĆI I LJUBINJE

[You must be registered and logged in to see this image.]

Dana 17.01.2011. Udruženje građana „Nešto Više“ je potpisalo ugovore o partnerstvu sa opštinama Berkovići i Ljubinje kojima je definisana saradnja na dva projekta koja će se realizovati tokom 2012. godine: „Unapređenje vodosnabdjevanja u opštini Berkovići“ i „Natkrivanje drenažnog kanala oborinskih voda u gradskoj zoni Ljubinja“.
Projektom „Unapređenje vodosnabdjevanja u opštini Berkovići“ žele se poboljšati životni uslovi za 320 domaćinstava opštine Berkovići. Ovo se želi postići kroz osposobljavanje i zaštitu izvorišta Trebesinj. Realizacijom ovog projekta stanovnici opštine Berkovići će dobiti sigurno izvorište pitke vode čije će održavanje preuzeti Javno komunalno preduzeće „Vodovod“ iz Berkovića.
Osnovni cilj projekta „Natkrivanje drenažnog kanala oborinskih voda u gradskoj zoni Ljubinja“ jeste unapređenje ekoloških uslova u opštini Ljubinje kroz natrkrivanje Bukovog potoka, drenažnog kanala koji je služio kao ilegalna deponija smeća, u dužini od 64 m. Natkriveni prostor će biti pretvoren u igralište za djecu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Oba projekta su podržana od strane MDG-F Zaštita životne sredine i klimatske promjene „Standardizacija upravljanja okolišem: povezivanje lokalnih i državnih inicijativa u BiH“ i samih opština Berkovići i Ljubinje.
MDG-F program Očuvanje okoliša i klimatske promjene: „Standardizacija upravljanja okolišem: povezivanje lokalnih i državnih aktivnosti u BiH“ je trogodišnji program koji zajednički provodi pet UN agencija: UNDP, UNV, UNEP, FAO i UNESCO, u partnerstvu sa Ministarstvom za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvom okoliša i turizma FBiH, Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, opštinama, te organizacijama civilnog društva. Program se finansira sredstvima španskog Fonda za dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F).

Utorak, 24 Januar 2012
[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Thu Feb 23 2012, 11:54

^^
Wolfe, Kume svaka čast, kad će izaći ta knjiga "Ljubinje pod Austrougarskom okupacijom", ima li kakve ekskluzive ?

^Ko više osmišljava ove projekte, ovo može da stoji rame uz rame sa idejom reverzibilnog potoka Smile

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by katabuya on Thu Feb 23 2012, 20:18

reverzibilni potok, hahahahahaha
A može uz njega da se stavi i onaj bazen za navodnjavanje koji ne drzi vodu...
Inače, Wolfe i kume, i od mene svaka čast za trud i entuzijazam, a Space drži ovu temu...

_________________
Beer lover since 1982

Admin knows best... [You must be registered and logged in to see this image.]

katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 34
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by wolf sagash on Fri Feb 24 2012, 05:22

space ::^^
Wolfe, Kume svaka čast, kad će izaći ta knjiga "Ljubinje pod Austrougarskom okupacijom", ima li kakve ekskluzive ?

^Ko više osmišljava ove projekte, ovo može da stoji rame uz rame sa idejom reverzibilnog potoka Smile

Knjiga je skoro gotova.Ostala se još poneke tehničke korekcije.Onda slijedi rješavanje finansijske konstrukcije izdavačkog projekta.Ljubaznošću autora imao sam priliku da se upoznam sa djelom i moj prvi utisak je da se radi o prvorazrednom materijalu čija kulturna važnost prevazilazi ne samo Ljubinje,već i region.

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Fri Feb 24 2012, 05:46

wolf sagash ::
space ::^^
Wolfe, Kume svaka čast, kad će izaći ta knjiga "Ljubinje pod Austrougarskom okupacijom", ima li kakve ekskluzive ?

^Ko više osmišljava ove projekte, ovo može da stoji rame uz rame sa idejom reverzibilnog potoka Smile

Knjiga je skoro gotova.Ostala se još poneke tehničke korekcije.Onda slijedi rješavanje finansijske konstrukcije izdavačkog projekta.Ljubaznošću autora imao sam priliku da se upoznam sa djelom i moj prvi utisak je da se radi o prvorazrednom materijalu čija kulturna važnost prevazilazi ne samo Ljubinje,već i region.

koliki će biti tiraž, treba li rezervisati

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by wolf sagash on Fri Feb 24 2012, 06:26

space ::
wolf sagash ::
space ::^^
Wolfe, Kume svaka čast, kad će izaći ta knjiga "Ljubinje pod Austrougarskom okupacijom", ima li kakve ekskluzive ?

^Ko više osmišljava ove projekte, ovo može da stoji rame uz rame sa idejom reverzibilnog potoka Smile

Knjiga je skoro gotova.Ostala se još poneke tehničke korekcije.Onda slijedi rješavanje finansijske konstrukcije izdavačkog projekta.Ljubaznošću autora imao sam priliku da se upoznam sa djelom i moj prvi utisak je da se radi o prvorazrednom materijalu čija kulturna važnost prevazilazi ne samo Ljubinje,već i region.

koliki će biti tiraž, treba li rezervisati
Za to se ne boj ! Ti kao lice od struke biti ćeš oduševljen dodacima u knjizi.

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by polemospater on Sat Feb 25 2012, 02:56

a ko ce biti izdavač? dajte malo vise informacija..

polemospater
Jet Set Foruma

Female
Broj poruka : 2172
Godina : 30
Lokacija : srbija
Points : 400
Datum upisa : 25.11.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by space on Mon Feb 27 2012, 07:59

Ljubinje: Lekovito bilje traženo po celom svetu

Bogati lekovitim biljem, jug RS budućnost vide u organizovanoj proizvodnji. „Ljekobilje“ napravilo projekte čija realizacija otvara 10.000 radnih mesta


[You must be registered and logged in to see this image.]

LjUBINjE i široki prostor juga Republike Srpske idealno su stanište za preko sto vrsta samoniklog lekovitog bilja, smilje, žalfiju, vresak, kantarion, matičnjak, ruzmarin, kadulju... Lekovito bilje iz ovog regiona, u kojem je 300 sunčanih dana, traženo je u celom svetu u koji je odlazilo neorganizovano i u malim količinama. Pre 12 godina nekoliko odvažnih i preduzimljivih Ljubinjaca odlučilo je da krene sa organizovanom organske proizvodnje i otkupom lekobilja. Osnovali su firmu „Ljekobilje“ i u Ljubinju započeli plantažnu proizvodnju, izgradili proizvodne pogone, a u sedištu firme u Trebinju razvojni centar sa projektovanjem i edukacijom.

- U posao smo ušli organizovano, oslonjeni na tradiciju i nauku. U svetu je velika potražnja za lekovitim biljem. Nema problema sa plasmanom, posebno kad se zna kvalitet hercegovačkog lekobilja. Krenuli smo sa američkim tržištem, koje je tražilo 1.000 tona naših lekovitih biljaka. Nismo količinski mogli da odgovorimo takvoj porudžbini. Važno je da postoji tržište, posao se može širiti, što obezbeđuje nova radna mesta. Praktično čitava Hercegovina mogla bi se uključiti u ovaj projekt - kaže Boža Ilić, jedan od inicijatora formiranja „Ljekobilja“ u Ljubinju.

Potencijali i korist ulaganja u ovaj posao, posebno mogućnost da se na bazi lekovitog bilja razvije prerađivačka industrija, prehrambena, farmaceutska i kozmetička, otvorila je mogućnost da se uz ulaganja ostvare višestruki efekti. Prvi su to prihvatili pčelari. Ispaša pčela na vrijesku, kadulji, lavandi i drugom hercegovačkom lekobilju daje prvoklasan med za koji je tržište obezbeđeno. Potvrđuju to i reči Slavka Boškovića iz Popova polja, Mome Aleksića iz Bileće, Milenka Betegala iz Ljubinja.

- Prihvatili smo saradnju sa „Ljekobiljem“ i ostvarili izvanredne rezultate. Med unapred prodamo, a zahvaljujući našoj kooperaciji imamo višestruku pomoć - uglas kažu ovi pčelari koje smo zatekli na redovnim konsultacijama u prostorima „Ljekobilja“.

Pune ruke posla ima Milan Dangubić, zadužen za proizvodnju na plantažama lekobilja.

- Imamo rasadnik i oglede. Jedini u svetu imamo plantaže lavande, jedinstvene biljke koja ima lekovitost, medonosnu zaštitnu i dekorativnu funkciju. Nedavno smo i na beogradskoj Adi zasadili lavandu sa naših plantaža. Potražnja za našim sadnicima i semenskim materijalom je velika, nudimo preko 20 vrsta začinskih i aromatičnih biljaka, 20 vrsta semena i 30 vrsta sadnica lekobilja. Napreduje i stalno se širi proizvodnja kod kooperanata - ističe Dangubić.

U halama u Ljubinju pakuju preko 100 vrsta čajeva. Najveća potražnja je za hercegovačkim narodnim čajem. Traže se čajevi sa proverenim dejstvom protiv upalnih procesa i poremećaja organizma, za jačanje imuniteta, polne slabosti... Sve potrebe i zahteve tržišta za hercegovačkim čajevima teško je podmiriti. Cenjeni su biljni ekstrakti i eterska ulja koja se, isto tako, proizvode u pogonima „Ljekobilja“.

U Ljubinju imaju dugoročne planove, nove projekte u proizvodnji smilja, žalfije, vreska. Proizvodnja vreska, čiji su jedini proizvođači, posebno je interesantna zbog mogućnosti višestruke upotrebe. Planovi su vezani i za proširenje proizvodnje i otkupa lekobilja na području čitave Republike Srpske, u kojem bi bilo favorizovanje specifičnosti regionalnih endemičnih lekovitih biljaka, hajdučke trave,gloga, kleke. Računa se i na berbu i otkup jestivih gljiva.

- U našim razvojnim planovima tražimo partnere za proširenje proizvodnje. Postoje resursi, tržište. Sa našim programima upoznali smo Vladu Republike Srpske, jer bismo uz podršku države mogli da obezbedimo 10.000 novih radnih mesta. Bile bi to fabrike na otvorenom sa izvozom od 100 miliona dolara - ističu u „Ljekobilju“.



NAUKA I TRADICIJA

PROIZVODNjA na plantažama i oglednim površinama „Ljekobilja“ zasnovana je na vekovnoj tradiciji i naučnim saznanjima o čemu svedoči sertifikat švajcarskog IMO. „Ljekobilje“ ima stalnu saradnju sa Poljoprivrednim fakultetom u Čačku, kao i sa Institutom za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ iz Beograda. Koordinator razvojnih projekata je prof. dr Svetislav Petrović, jedan od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti.



NAJVREDNIJI BERAČI

SVE što se proizvede na plantažama „Ljekobilja“ se otkupi. Velike količine lekovitog bilja sakupe se berbom samoniklih biljaka. U proseku se plaća dve marke po kilogramu. Može se dobro zaraditi. Ima porodica koje godišnje zarade i po 10.000 KM. Berači se prethodno edukuju, a prednost je što lekobilje mogu da beru svi, od dece do staraca. Među najvrednijim beračima, kako kažu u Ljubinju, su Slavica Pižula, Slavko Krulj, Borko Žarković, Mila Bajat i Novo Kučinar.


M. BEKAN
27. februar 2012.

[You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Arhiv novinskih tekstova o Ljubinju i Ljubinjcima

Ďîđóęŕ by Sponsored content Today at 11:22


Sponsored content


Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ńňđŕíŕ 17 of 19 Previous  1 ... 10 ... 16, 17, 18, 19  Next

Ďîăëĺä༠ďđĺäőîäíó ňĺěó Ďîăëĺä༠ńëĺäĺžó ňĺěó Íŕçŕä íŕ âđő

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Íĺ ěîćĺňĺ îäăîâîđčňč íŕ ňĺěĺ ó îâîě ôîđóěó