Gradina Vrsnik

      Go down

Gradina Vrsnik

 by space on Sat Dec 26 2009, 04:46

U glasniku zemaljskog muzeja iz 1890 sam pronaao lanak koji se bavi gradinama, izmeu ostalog i Dvrsnikom, pa ga prenosim ovdje u cijelosti, iako se ne tie samo nje, ipak se bavi istom tematikom... Nadam se da i vi imate nekih podataka, ili fotografija...

Dvije prehistorike gradine u Hercegovini.
pie rudarski satnik V. Radimsky


U mnogim krajevima Austro-Ugarske, pa i po drugim zemljama Evrope nailazimo na gragjevine, smjetene obino na takim brdima i bregovima, koji o sebi stoje i dalek se s njih u okolo pogled otvara. Te gragjevine potjeu iz vremena, kada itelji onih krajeva niti su umjeli kamen lomiti, niti su pojedino kamenje spajali klakom. Ove prehistorike gragjevine nasute su ili od zemlje ili od snesenoga kamenja, a esto su im goleme dimenzije. U glavnome sastoje od nasipa (Walle), koji su esto u svezi s gorostasnim nnjastim ili piramidalnim gromilama. Ima ih, gdje je samo jedan jedincati nasuti bedem zaokruio gradite, te emo taku gragjevinu nazvati g r a d a e (u njemakom po obliku nasipa Ringwalla), za razliku od onakih, gdje ima vie koncentrikih nasipa, ili gdje gragjevina sporednim i poprenim nasipima izlazi zapletenija, i koje emo nazvati grad (Burgwall), kako narod bez mnogoga razlikovanja sve takve gragjevine upopreko naziva. Razliita je svrha bila tijem utvrdama. Ili su obuhvatale naseobinu, koja se je u njima smjestila, ili su bile sagragjene blizu koga naseljenog mjesta, da stanovnicima takih mjesta, kad im bude do nevolje poslue kao utoita i zaklonita od dumanskih navala. Gdjekoje su gragjevine te ruke bile i bogotovnim obredima namijenjene, ili su pak najposlije sluile i za bogoslovne svrhe i za obranu. Za prve vijesti o takim prehistorikim gragjevinama u Bosni imamo da zahvalimo kustosu dru Truhelki, koji je u okolini velike nekropole glasinake na Romaniji planini istono od Sarajeva naao 16 gragjevina od nasipa, veinom omanjih gradaca. Prigodom mnogog mog putovanja naiao sam ja od onda i u Hercegovini u razliitim prijedjelima zemlje na 6 nasutih gradina, od kojih u nie dvije da opiem, a o ostalim mislim skorim da progovorim u oveoj jednoj raspravi o hercegovakim starinama.

I. Gradina od nasipa na Vrsniku.

U opini Poplatu gornjem, kotara stolakog, die se istono od ceste Stolac-Ljubinje gora Vrsnik, koja o sebi stoji i cijelome onome kraju gospoduje, te se svojom morskom visinom od 514 m. po prilici 464 m. uzdie nad stolakom ravnicom. Ve kad od ceste stane uzlaziti, opazie na glavici gorskoj golemu gromilu ; ali pogleda li sa visine sedla, preko koga cesta vodi, kod Zegulje karaule, natrag, vidjee jasno, kako su tri koncentrina nasipa zakruila oko gromile, te se po tome na Vrsniku uzdie ovea gradina od nasipa.
[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]



Po tlocrtu, to je ovdje na strani (si. 1.) i po presjeku (si. 2.) ima ta gradina oblik elipse, koja slijedi pravcu glavice, i prua se od sjeverozapada k jugoistoku, a sastoji od ovih dijelova: 1. jedna gromila A; 2. okrugao, nasut nutarnji bedem B 3. nutarnji nasip C; 4. srednji nasip D ; 5. sporedni nasip srednjega nasipa, E 6. spoljani nasip, F. Gromila (A) upravo je tako, kao svi nasipi podignuta od snesenog, oveeg kamenja, 7 m. visoka, a u okruglom temelju ima premjer od 25 m., a na vrhu takav od 7 m. Po rubu zaravanka na vrhu njenu tee prsobran od m. visine, koji obuhvata prostor od 5 m. u premjeru. Oevidno bila je gromila toj utvrdi ono, to su danas kule. Kubini joj sadraj iznosi 1540 m\ Okrugli, nutarnji rasuti bedem (B) lei, kao i gromila, u dugoj osovini gragjevine, a udaljena je od temelja gromilina 8 m spram sjeverozapada, Sastoji od nasipa sasvim okrugla, od 42 m. spoljanog premjera, a obuhvata prostor od 28 m. u premjeru. Temelju toga nasipa irina je 7 m, na vrhu je irok 3 m, a i visok je 3 m. Ulaza ne vidi se u tome nasipu, te ili je on braniteljima sluio za posljednje utoite ili kao zatvoren prostor svetenicima za opsluivanje vjerskih obreda. Srednji mu opseg dosie duljinu od 220 m, po emu taj nasip ima 3300 m3 kubinog sadraja. Nasipi su za toliko vremena po pastirima i stoci, koja onuda pase, na mnogo mjesta deformirani, tako da im se prvanji profil sada ne moe sasvim stalno odrediti. Ali u prosjeku iroki su u temelju 7 m, a na vrhu 3 m; spoljanja im je visina 3 m, a nutarnja 1 m. Nutarnjeg obronka toga nasipa hvata se banket, koji horizontalno prelazi u nutarnju ostrminu gore, tako da presjek nasipa popreno iznosi 12 m2 (SI. 3).

[You must be registered and logged in to see this image.]



Da li je bilo ulaza u pojedinim nasipima i gdje su bili, ne da se vie stalno rei. Nutarnji nasip (C) ima. ove dimenzije. Velika osovina 158 m, mala osovina 116 m, opseg 431 m, a kubina sa-drina 5200 ms. U srednjeg je nasipa U) velika osovina 312 m,) mala osovina 212 m, a opseg 822 m, tako da kubina sadrina ini 9800 m%. Popreni nasip (E), to se hvata jugoistone sredine srednjeg nasipa, dug je 250 m, po emu se kubina sadrina rauna na 3000 ms. Oevidno je taj nasip s te strane, gdje je gora manje strma, imao da povisi jakost utvrde. Spoljani nasip (F) napokon ima veliku os od 371 m, i malu od 269 m, opseg mu je dug 1007 m, po emu njegova kubina sadrina izlazi na 12100 m\ Horizontalni razmak pojedinih nasipa varira izmegju 31 i 53 m, a vertikalno jedan drugi nadvisuju izmegju 7 i 17 m. Ukupna je duljina nasipima zajedno s nutarnjom ogradom 2510 m, a kubina sadrina svih nasipa, bedema i gomile iznosi 34940 m. Povrina cijele gragjevine, ogragjena spoljanim bedemom, iznosi 7-8 ha. Kako se iz ovih podataka vidi, ima nasuta gradina na Vrsniku uprav ogromne dimenzije, te je negda trebalo tim vie radnih sila, dok se je podigla, poto je golemu mnoinu kamenja valjalo snositi iz daleke okoline i dopremiti je na vrh strme gore. Mjestimice u gradu pokuanim prekopavanjem nije se nita nalo, osim mrke, valjda pepelom promijeane zemlje, te se po tome moe uzeti, da ta gradina nije bila stalno naseljena, ve da je samo kadto za vrijeme sluila ili u obrambene, ili u bogotovne svrhe.

II. Grki grad.

Ovdje opisanoj, nasutoj gradini protivan je mali grki grad" u opini Slivlju kotara nevesinjskog. Na pecijalkarti zabiljeen je taj gradac krivo krka grad", a lei jugoistono od opine Slivlje na izoliranoj vapnenastoj glavici od 1193 m morske visine, koja se izdie nad krevitom kosom uz desnu obalu Fojnice oko 20 m. I ta gragjevina ima oblik nepravilne elipse, koja se prua od sjevero-zapada prama jugoistoku, a po jednome nacrtu umarskog asistenta Emanuela Kocoureka u Nevesinju (si. 4.)

[You must be registered and logged in to see this image.]




sastoji od jednostavnog od kamenja nasutog bedema a, koji zaokruuje cijeli zaravanak po vrhu glavice, a dug mu je nutarnji prostor 74 m, i irok 37 m. Nasip, od kamenja suho sagragjen, ili prosto nasut, ve je podosta raz-valjen, te se zbog toga samo slabo die iznad nivoa unutranjeg prostora, a irok je sada na vrhu hm. U prvo je vrijeme taj nasip po svoj prilici bio mnogo ui na vrhu. Ali to taj grki grad" ini osobito zanimljivim, to je zatita njegovog 5 m irokog ulaza na jugozapadnoj dugoj strani (b) posebnim, ispred njeg nasutim bedemom (c). Tik naime gracu do podnoja podignut je prema ulazu, prav kamenit nasip, visok 2 m, u temelju irok 7 m, spolja dugaak 10, a iznutra 6 m. Nutarnji prostor te gragjevine ini travom obrasla ravnina, koja se po malo sputa spram sjeveroistoka, a proviruju iz nje mjestimice glavice vapnenastog kamenja. D sjeveroraspadnom dijelu ima okruglasta, po prilici 1 m duboka jama (d) s premjerom od 4 m, koja je valjda postala, kad je neko ovamo dolazio kopati blago. Pokuanim prekopavanjem nalo se, da je sloj crnice u sredini gradine posve tanak, a blizu nasipa 40 do 80 cm dubok. Zemlja je mrka, pepeljasta, laka i mala ti treba, da je satare u prah. D dubljini od 20 do 30 cm. ima obilje utaraka od smegjih i crvenkastih, prostom rukom nainjenih a na povrini istroenih i upljikavih ilovastih po suda. U pribranome materijalu mogu se razabrati utarci oveih posua s uspravnim i slabo izvinutim rubom, i utarci od malih zdjelica s uvijenim rubom. Rijetko se nagju kaki ukrasi na ovim utarcima, a sastoje samo od neukusnih izboina ili od nizova okruglih utisaka. Ta mnoina utaraka od ilovastih posuda u pepeljastoj zemlji pokazuje, daje grki grad" pokadto bio nastanjen, ili moda i stalno naseljen. Ali to bi se pouzdano moglo utvrditi samo temeljitim pretraivanjen. Po tome, to smo u pristupu rekli, ini se. da tih prehistorikih nasutih gradina u zemlji ima obilje, te ja ovdje pri kraju molim sve prijatelje prehistorikog ispitivanja, neka mi jave, ako slinih gragjevina nagju u Bosni ili Hercegovini, da ih mogu poblie ispitati.



Izvor:
Dvije prehistorike gradine u Hercegovini
Autor: V.Radimski
Publikacija: Glasnik zemaljskog muzeja
Датум: 01/07/1890
скен оригинала можете преузети у pdf формату овдје: [You must be registered and logged in to see this link.]


space Tue Dec 29 2009, 07:40. 1

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

   Go down

Re: Gradina Vrsnik

 by zagor on Mon Dec 28 2009, 11:43

Namjeravam da obradim Vrsnik u sklopu jedne druge teme tako da ti ovom prilikom zahvaljujem na radu za koji nisam znao iako je u mnogome prevazidjen.
Konstantin Jirecek Vrsnik ubraja u rimska utvrdjenja gdje po njegovom tvrdjenju nije pronadjen pokretni arheoloski materijal.
Sto se sheme gradine tice dosta je bolja ona koju si postavio na googleu iako se na njoj vidi i kuda je izasao tenk u zadnjem ratu [You must be registered and logged in to see this image.]

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Gradina Vrsnik

 by space on Mon Dec 28 2009, 12:51

ma sitnica, pomeni me kad budes pisao knjigu [You must be registered and logged in to see this image.]

svaka cast tom jiriceku, ali ovo meni uopste ne lici na utvrdjenje, sta ce utvrdjenju gomila (grob) u centru [You must be registered and logged in to see this image.], a koliko vidim ovaj Radimski nije uopste registrovao gomilu u jugoistocnom dijelu gradine, izmedju 2 i 3 prstena... (btw ovo meni vise lici na spiralu, nisam siguran - zbunjuje ovaj probijeni put, a i mjestimicno je prorijedjen nasip)


[You must be registered and logged in to see this image.]



... aj okaci jos neki izvor, bas me interesuje objasnjenje

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

   Go down

Re: Gradina Vrsnik

 by zagor on Tue Dec 29 2009, 05:38

Jirecek je svoje djelo Istorija Srba napisao pocetkom XX vijeka po narudzbi austrijskog dvora i iako dijelom prevazidjeno predstavlja nezaobilazan prirucnik za izucavanje srpske srednjovjekovne istorije.btw i danas se u istoriografskim krugovima ustane kada se spomene Jirecek.
Meni ova gradina (sam naziv oznacava utvrdjenje) zaista lici na jedan odlican fortifikacijski objekat sa tri prstena odbrane, a gomila na vrhu ne mora da predstavlja grob(sto nije iskljuceno), mene cudi kako Radimski nije pokusao da ustanovi da li su postojali rezervoari za vodu ili ostaci nekih drugih gradjevina.
Vrsnik inace predstavlja jako dominantnu kotu za citav Stolac i okolinu, a ukoliko su ga gradili Rimljani ima utemeljenje u tri ilirska rata koja su vodjena na ovome podrucju.
Dodatnu literaturu namjeravam da potrazim u Stolackoj biblioteci cim uhvatim slobodnog vremena i ukoliko nesto pronadjem rado cu podijeliti sa rajom.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Gradina Vrsnik

 by wolf sagash on Tue Dec 29 2009, 07:02

zagor ::Jirecek je svoje djelo Istorija Srba napisao pocetkom XX vijeka po narudzbi austrijskog dvora i iako dijelom prevazidjeno predstavlja nezaobilazan prirucnik za izucavanje srpske srednjovjekovne istorije.btw i danas se u istoriografskim krugovima ustane kada se spomene Jirecek.
Meni ova gradina (sam naziv oznacava utvrdjenje) zaista lici na jedan odlican fortifikacijski objekat sa tri prstena odbrane, a gomila na vrhu ne mora da predstavlja grob(sto nije iskljuceno), mene cudi kako Radimski nije pokusao da ustanovi da li su postojali rezervoari za vodu ili ostaci nekih drugih gradjevina.
Vrsnik inace predstavlja jako dominantnu kotu za citav Stolac i okolinu, a ukoliko su ga gradili Rimljani ima utemeljenje u tri ilirska rata koja su vodjena na ovome podrucju.
Dodatnu literaturu namjeravam da potrazim u Stolackoj biblioteci cim uhvatim slobodnog vremena i ukoliko nesto pronadjem rado cu podijeliti sa rajom.
Negdje sam citao,valjda,da je dvrsnicka gradina predstavljala rezervni borbeni polozaj stanovnika Daorsona.Sto se tice Daorsona,bio sam tamo lani,jos uvijek je moguce naci dosta pokretnog arheoloskog materijala,prike svega lomljene keramike.Ja sam nalazio cak i ukrasenih komada,doduse u vidu krhotina .Glede gomile na Dvrsniku,slazem se za Zagorom,da se ne mora raditi o grobnoj gomili.Vrlo moguce da se radi o nekom urusenom fortifikacijskom objektu.Gledano iz vazduha i meni pomalo lici na neko kultno-obredno mjesto.

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

   Go down

Re: Gradina Vrsnik

 by zagor on Tue Dec 29 2009, 07:25

U Ljubinju se pogresno odomacio termin Dvrsnik, a u stvari se radi o Vrsniku.
Ja objasnjenje nalazim u poslijeratnoj trgovini pod Vrsnikom, pa da je vremenom ovo d uslo u uho.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Gradina Vrsnik

 by space on Tue Dec 29 2009, 07:38

iskreno malo mi cuhne ta prica o rezervnom polozaju i o dominantnoj koti, pa zar nije Hrgud i blizi Daorsonu i dominantniji tri puta [You must be registered and logged in to see this image.], nego je li iko posmatrao malo siru sliku, na satelitskom snimku mi izgleda kao da postoje ostaci jos dva manja kruzna nasipa, jedan dijelom pretvoren u ogradu (kod Uboska, vidi se u donjem desnom dijelu prve fotografije koju kacim), tacno u pravcu pruzanja Dvrsnicke gradine (jedan prema Ubosku, drugi prema Stocu, vidi se na drugoj fotografiji kao crvene tacke)


[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]


... mozda lupam al cisto da pitam da l je iko od tih ucenih glava razmisljao u tom pravcu

btw promijenio sam ime u naslovu teme, u skladu sa tvojom sugestijom

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

   Go down

Re: Gradina Vrsnik

 by zagor on Tue Dec 29 2009, 07:55

Iskreno mislim da Daorson i Vrsnik nisu iz istog perioda i da je Daorson vec bio unisten kada je gradjen Vrsnik.
Priznajem da sam na skliskom terenu i da mi je rimski, a jos vise predrimski period slabija strana pa ne bih ovako napamet pravio izlete bez konsultacije neke literature, po mogucnosti da je izdavac SKZ ili MS.



Potrudio sam se, ali zaista ne vidim nista sto bi licilo na neki objekat, a tuda cesto i prolazim i vidilo bi se barem na Poplatu nesto.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Gradina Vrsnik

 by space on Sun Jan 03 2010, 04:08

Poloaj Vrsnika uz tadasnji rimski put, vidi se kuda je put isao: preko Uboska, Gradca, Bukovog dola, dalje prema Trebinju


[You must be registered and logged in to see this image.]

Rimski put u istonoj Hercegovini
(po: Bojanovski 1973 g.)

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

   Go down

Re: Gradina Vrsnik

 by Sponsored content Today at 13:48


Sponsored content


   Go down

      

- Similar topics

 
Permissions in this forum: