Ljbinje za vrijeme Turske uprave

1 of 2 1, 2  Next

      Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Fri Feb 12 2010, 05:21

Spisak Ljubinjskih kadija:
Husein 1592
Abdulgafar 1594
Sulejman, sin Muhamedov 1603
Ahmed, sin Hasanov 1604 i 1605
Sulejman 1606
Mehmed 1612
Alija, sin Kemalov i Husein, sin Mustafin 1613
Abduldzelil 1616
Mehmed, sin Mahmudov 1633
Alija, sin Alijin 1624
Mustafa 1625
Ishak i Ibrahim, sin Mahmudov 1630
Hasin, sin Mehmedov 1631
Alija 1632
Mehmed, sin Mehmedov 1633
Hasan 1634
Ramadan 1638
Alija, sin Huseinov 1645
Mustafa 1646
Ishak i Sulejman, sin Hasanov 1650
Osman, Saban i Mustafa 1655
Mehmed, sin Hadzi-Ahmedov 1661 do 1665
Saban 1668
Ishak 1671
Mustafa 1684
Husein 1701
Mahmud, sin Mehmedov 1703 i 1715
Ismail 1734
Osman 1736
Salih 1745 i 1747
Ahmed 1750
Salih 1752 i 1753
Dervis Ishak 1754
Ibrahim 1759
Ahmed 1764
Sejh Abdulah 1766
Ahmed 1774
Salih, Zuhdi i Sulejman Music 1779 i 1780
Fejzulah Zulfikar 1780
Ibrahim 1782
Sulejman 1783
Muhamed 1784
Sulejman Rusdi 1785 i 1788
Ahmed 1789
Hasan 1791 i 1792
Jahja 1793 i 1794
Hafiz Mustafa 1795
Salih Satibi 1796
Mustafa Arif 1799
Salih 1800
Ibrahim i Ahmed 1801
Velijudin 1803
Husein Ruhi 1876 i 1877

Ljubinje i Cernice, imali su ponekad u 17 stoljecu, zajednickog kadiju.Ovaj kadiluk je polovinom 17 stoljeca bio kratko vrijeme spojen s Konjickim(Belgraddzik) kadilukom, a ponekad su opet Ljubinje i Nevesinje imali zajednickog kadiju.Kada je 1865 izvrsena nova administrativna teritorijalna podjela Bosanskog vilajeta, izdvojena su sva sela oko Trebinja, i nahije Zupci, iz Ljubinjskog i pripojena Trebinjskom kadiluku

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by Mima on Fri Feb 12 2010, 10:02

Bolero o'ee:) uvijek navedi izvor! bez fus nota se nita ne pika! Smile

Mima
Trudi se
Trudi se

Female
Broj poruka : 32
Points : 35
Datum upisa : 29.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by katabuya on Tue Feb 16 2010, 07:42

Nek' si mu rekla... Smile Razz
Nadam se da emo se sada bolje razumjeti na forumu, onaj prvi Bolerov boravak mi ne budi ba dobre asocijacije...

_________________
Beer lover since 1982

Admin knows best... [You must be registered and logged in to see this image.]

katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 34
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Sat Feb 20 2010, 04:23

Izvor : Hivzija Hasandedic, Muslimanska bastina u Istocnoj Hercegovini, Sarajevo 1990
Eh eto, sad smo svi zadovoljni hehehehe, nema tebi jarane sta da budi lose asocijacije, diskutovali smo o nekim stvarima i to je gotovo i proslo.

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by katabuya on Mon Feb 22 2010, 06:29

Kul!
Dri se pravila, i svima e biti lijepo
ivio

_________________
Beer lover since 1982

Admin knows best... [You must be registered and logged in to see this image.]

katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 34
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Mon Feb 22 2010, 21:38

@bolero
Sjeam se da sam spremajui neki ispit (davno li bijae), naiao na podatak da su uskoci oteli ljubinjskog kadiju i traili otkup.
Pa bi, ako ima vremena, mogao na osnovu ovih podataka (ukoliko su tani) koje si postavio mogao da nam priblii o kome se kadiji radi.
Da to bude mali doprinos nauci ljubinjskog foruma.
Literatura je bila Istorija srpskog naroda (tom III-1 ili III-2) u izdanju SKZ.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Wed Feb 24 2010, 04:05

U prvoj polovini 1606 godine, vodjeni su pregovori sa kapidzi-agom krajisnikovim kom su uskoci demolirali moseju u Ljubinju, da od Dubrovcana primi odstetu.
Te godine (1612) je ponovo stradalo Ljubinje Njegovi prvaci zadobili su ferman kojim je hercegovackom namesniku nalozeno da sprovede teftis nad dubrovackim selom Grgurici, posebno osumnjicenim za odnose sa uskocima.Na optuzenima za sumnjivo drzanje Dubrovcana narocito su insistirali Novljani i Neretljani.U istrazi su bile angazovane i kadije iz Ljubinja i Nevesinja.

Osamnaestog aprila 1613 u dubrovacke vode prispelo je 11 uskockih ladjica.O tome su odmah bile obavestene vlasti i prijatelji u Neretvi,Popovom polju, Trebinju i Herceg-Novom, da bi na vreme preduzeli mere za odbranu.Ladjice su usle u Rijeku (Omblu) a odatle su komandosi presli u Popovo.Uz dubrovacku obalu je najpre iskrcano samo sto dosljaka.Oni su bili samo pred straza za iznenadni upad u turske medje.Ceo dan 19 aprila proveli su pljackajuci okolinu Trebinja i sela u polju.U Popovu su ubili kadiju i dva uglednija Muslimana.

Posle pohare Trebinja i Popovog polja dubrovacka vlada je odmah poslala izaslanike bosanskom pasi da se opravda i da se sama pozali na pretrpljene stete posebno u prometu solju s obzirom da su Ljubinjci onemogucavali odlazak ljudi u Dubrovnik u kupovinu soli.Neprijateljstvo sa Ljubinjcima zbog uskockih provala nije izgladjeno ni maja 1613 .Prvog maja te godine dubrovacki senat je resio da dvojica plemica koji su u Ljubinju vodili pregovore, mogu ponuditi 2000 dukata na ime odstete, s tim da se o nagodbi dobije ispravan kadijin akt, o cijoj bi autenticnosti svedocio i dubrovacki prijatelj Sulejman Ljubovic, tada bosanski deftertar.U nagodbi je poredovao i Portin caus Mustafa kojem je trebalo pokloniti 80 a njegovom kapidzibasi 30 talirai to kad sa Ljubinjcima dodje u Dubrovnik na pomirenje.Prijatelj Ljubovic je takodje trebalo da se "omasti" sa sto talira.Velikom veziru da zatvori oci na zalbe o novom uskockom zaletu na Trebinje valjalo je izbrojati 2000 talira.

Ljubinjci su i dalje bili narocito kivni na zitelje Grgurica kraj Slanog gdje je i u leto 1612 trebalo da se obavi teftis od strane sandzakbegovog cehaje i kadije Ljubinja i Nevesinja.

Izvor: Dr Bogumil Hrabak: Napadi Senjskih uskoka na Zazablje, Popovo i Trebinje (1535-1617) Trebinje 1983

U ovoj studij nisam nasao nijednu informaciju u vezi otimanja Ljubinjskog kadije.Ako mislis na Istoriju Srpskog naroda od pisca Vladimira Corovica, nju sam juce brzo pregledao i nisam takodje nista nasao o otetom kadiji.Ukoliko se radi o nekoj drugoj knjizi Istorije Srpskog naroda (mozda Benjamina Kalaya), javi mi pa ako mi bude dostupna da pogledam

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Wed Feb 24 2010, 04:22

Radi se o ISN u izdanju SKZ u deset tomova, koju je radila grupa autora a ovi podaci su u tomu III-2 ili III-1 nisam siguran.
Imam ovah Hrabakov rad, a to se Kalaja tie ne preporuujem.
Interesantno je da je Kalaj im je doao u BiH zabranio ovu svoju knjigu
U svakom sluaju pohvale za trud.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Wed Feb 24 2010, 05:05

Najrazgranatija a mozda i najstarija muslimanska porodica u Ljubinju bili su Serdarevici.

Ova je porodica za vrijeme turske vladavine dala vise istaknutih licnosti od kojih spominjemo samo one kojima nalazimo spomen u pisanim izvorima.

SALIH SERDAREVIC, SIN MURTEZIN, IZ LJUBINJA, postavljen je 1 dzumada 1179 (1763) godine za kadiju u Blagaju.

MEHMED SERDAREVIC, SIN OSMANOV, SIN MEHMEDOV, SIN MURATOV (bio je takodje kadija ali se ne zna gdje i kada).

AHMEDBEG, FAZLIBEG i SALIH EF. SERDAREVIC zivjeli su u Ljubinju 1766 godine i slovili kao ugledni ljudi.

MUSTAFABEG SERDAREVIC postavljen je 1769 godine za ljubinskog ajana na kojoj se duznosti nalazio vise od 20 godina.On je 1790 godine isao sa seher-cehajom Ljubinja hadz-Alijom u Travnik na vijecanje kod bosanskog valije.

MUJAGA SERDAREVIC iz Ljubinja bio je komandant jednog odreda turske vojske sto se 22 decembra 1857 godine borila protiv ustanika kod Poljica.

SALIH EF. SERDAREVIC, je 1766 godine bio alim vakufa Mustafa-age Ljubinca.

OMER EF. SERDAREVIC, je bio mualim zenskog mekteba u kuci hadzi Avdage Hromica, u Cernici

MEHMED-AGA SERDAREVIC, gradonacelnik Ljubinja koncem 19 vijeka

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by Mima on Wed Feb 24 2010, 09:22

interesantno kako je ovaj Bolero itao Benjamina Kalaja,a ne zna za Istoriju srpskog naroda. To je isto kao kad bi sad neko ko eli da sazna neto o srpskoj istoriji uzeo da ita neto od visokog predstavnika VALENTINA INCKA:)a ne djela srpskih istoriara.. pihh....
Zagor,koji si ispit spremao kad si itao ISN? mene je napatila kad sam spremala balkansku...najgore su one kilometarske fus-note:)i to nam je traio..

Mima
Trudi se
Trudi se

Female
Broj poruka : 32
Points : 35
Datum upisa : 29.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Wed Feb 24 2010, 21:41

Benjamin Kalaj je svoju Istoriju Srba zabranio, da je Srbija ne bi upotrijebila kao jedan od argumenata u borbi za Bosnu sa AU, jer on u ovoj istoriji govori o Bosni kao o srpskoj zemlji.

Srpska i junoslovenska srednjeg vijeka (I i II)
Srpska i balkanska XV-XIX vijeka (III-1,III-IV-1 i IV-2)
Srpska i junoslovenska novog vijeka (V-1,V-2,VI-1 i VI-2)
Ova dva zadnja sam ogulio da ne kaem ta, ovo balkanska je pokojni Vasi bio bukvalno shvatio pa davao literaturu na bugrskom...
A ovaj zadnji me mrzila uiteljica [You must be registered and logged in to see this image.] , godinu i po konstantnog izlaenja (Crnogorac ovjek znao sam svakog crnogorca gdje je pogino, od koga je bio enjen ime oca i JMBG).
Jesi li na BG ili NS.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Wed Feb 24 2010, 21:52

Izvinjavam se na trostrukom postu nisam znao kako da drugaije obriem prvi, a kako se radi o koleginici moram da pazim shta pisem, pa neka je obrishe neko od administratora. [You must be registered and logged in to see this image.]

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Thu Feb 25 2010, 02:11

Velika poplava koja je zadesila Sarajevo 15. studenog 1791. godine, takoer je pogodila i Latinsku upriju. Da li je uprija prilikom te poplave sruena do temelja, ne moe se pouzdano rei, ali je sigurno bila teko oteena i onesposobljena za promet, budui da itavih est godina nije dolo do njezine obnove. Ovo je takoer bilo i vrijeme tekih drutveno-ekonomskih kriza i ratova, pa je vjerojatno jedan od razloga bio i pomanjkanje materijalnih sredstava i strunih kadrova za njezinu obnovu.

Obnova je uslijedila iz sredstava umrlog sarajevskog trgovca hadi Abdulaha Brige. U XVI stoljeu kao investitori mostogradnje javljaju se prvenstveno predstavnici drave, krajem XVIII stoljea, kada je drava u krizi, njihovu ulogu preuzimaju bogati pojedinci.

Hadi Abdulah-aga Briga oporuio je svojim zavjetanim pismom treinu svoje cjelokupne imovine, u iznosu od 29.768 groa, u dobrotvorne svrhe, pa je 23. dumadelahira 1212. hidr. (13. prosinca 1797.) godine nekoliko uglednih graana Sarajeva zatrailo od kadije da se iz spomenutih sredstava izmeu ostalog podigne i Latinska uprija.

U vezi sa tim zatraeno je da se iz Ljubinja dobavi neki mimar Risto i njegovih dvadeset vjetih klesara. Meutim, ti majstori iz Ljubinja nisu doli jer se kasnije u obraunu izdataka za most spominje majstor Jovan.

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by Mima on Thu Feb 25 2010, 02:37

@zagor
kako si me nasmijao sa ovim za Vasia:) Naalost(ili moda na radost mnogih studenata)bio je pod crnom zemljicom kad sam upisala istoriju u BL. Ali ostao je kult njegove linosti:)
Mi sa istorije smo imali neke privilegije kod njegove supruge Lejle Vasi koja je ''ubijala'' druge odsjeke sa onom dosadnom pedagogijom.
Ti si u SA studirao? Onda nam je Toi garant bio zajedniki Laughing

Mima
Trudi se
Trudi se

Female
Broj poruka : 32
Points : 35
Datum upisa : 29.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Thu Feb 25 2010, 03:05

Pomonjak uro ...AB ABRAHAM USQE DOMINE NOSTRI IESUS HRISTI QUATUOR DECIMUS...
Djeca su ga zvala pegla.
Vasi bi se ponekad zanio pa bi poeo pisati arapski, a mi djeca ko tele u arena vrata.
Ljubo Maksimovi?

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Thu Feb 25 2010, 22:48

Kad god bi osmanski podanik na podrucju Republike obolio, umro prirodnom
smrcu, stradao svojom krivicom ili krivicom osobe koja nije dubrovacki
podanik, Dubrovcani bi od emina zatrazili da izvrπi uvidjaj, sastavi
izvjestaj i preda im ga, kako bi ga u slucaju potrebe mogli predociti. Onaj
koji bi preuzeo imovinu stradalog sunarodnjaka morao je pred eminom potpisati
priznanicu. Opljackani osmanski podanici pismeno bi posvjedocili o
tome tko ih je napao, nakon cega nitko nije mogao optuæiti dubrovacke podanike.

Nadalje, od stradalog se trazila izjava da za svoje stanje ne okrivljujenevine dubrovacke podanike, da svu svoju imovinu ima uz sebe, te ako
umre, neka se to stavi na znanje njegovim nasljednicima.

Godine 1757. gusari su napali dubrovacki brod i ubili trgovca iz
Ljubinja. Cim je brod doplovio u Dubrovnik, emin je izvrπio uvidjaj, a prezivjeli putnici posvjedocilisu o tijeku dogadjaja. Istoga dana na Ploce je stigao otac ubijenog trgovca, preuzeo je njegovu imovinu i potpisao izjavu da ni za sto ne tereti kapetana broda

Slican dogadjaj zbio se i 1772. godine i okoncao na isti nacin. Godine 1773. na podrucjuRepublike stradao je Vlah Grgur Kojic tako sto je pao i ubo se na vlastiti noz. Obitelj je ranjenika smjestila u dubrovacku bolnicu. Na zahtjev Dubrovcana, ranjenik je pred eminom izjavio da je stradao vlastitom krivicom. Dubrovcani su pozvali i ljubinjskog kadiju, no dok je on stigao,ranjenik je umro. Eminovo svjedocenje u ovom je slucaju bilo vise nego dragocjeno . Godine 1788. emin je pismeno potvrdio da neimenovani Vlah lezi bolestan u jednoj kuci na Brgatu. Godine 1789. Vlah iz Orahova potpisao je pred eminom potvrdu da je njegov brat umro prirodnom smrcu u kuci Djura Filipovog Grbonica u Klisevu.

Godine 1700. emin je na dubrovackom podrucju uhitio Vlaha koji je pokrao dubrovacku crkvu u Stravci.

Godine 1747. bosanski beglerbeg nalozio je ljubinjskom kadiji i eminima na Plocama da istraze zasto su Ulcinjani pred samim gradskim vratima ubili dva Dubrovcanina i jednog Mlecanina.

Godine 1753. emin se morao zaloziti za sarajevskog trgovca kojega je prevario neki francuski trgovac.

Godine 1756., na molbu Dubrovcana, ljubinjski je kadija naredio eminu da uhiti i zatvori stanovitog Salih-basu.

Godine 1775. bosanski beglerbeg nalozio je kadijama Novske Bekije i Ljubinja i eminima na Plocama da istraze slucaj provale u dubrovacku crkvu na Dupcu i uhite krivce, osmanske podanike.

Nakon sto je Halil Siljevic iz Ljubinja pijan pucao po Dubrovcanima i ranio ih petoro, i to u neposrednoj blizini Grada, emin ga je uhitio, odveo u Lazarete i zatvorio.

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by Mima on Fri Feb 26 2010, 00:29

@zagor
Jhooj,ti tekstovi mi se inili strani,a ustvari je ilo laganini...uro mi predavao pomone a i junoslovensku I.
Mi smo ga zvali ''srkvisa'', (sigurno zna da je umjesto ''c'' izgovarao ''s''....) Smile
A Vizantiju mi je predavao Radivoj Radi,sjajan profesor...
Imam jo 2 ispita do kraja.. vidi,mogao bi mi i preporuiti iz ega da spremam Novi v.II, ovaj Tarle ubi citatima Marksa i Lenjina Smile pored tog ispita ostala mi Ist. JugoslavijeII (tu nam forsiraju Petranovia)
Izvinjavam se Boleru to mu upadoh u temu bezze Laughing

Mima
Trudi se
Trudi se

Female
Broj poruka : 32
Points : 35
Datum upisa : 29.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by katabuya on Fri Feb 26 2010, 03:19

za takve stvari imate pp, pa tamo razglabajte! Nemoj delete da radi!!! Smile

_________________
Beer lover since 1982

Admin knows best... [You must be registered and logged in to see this image.]

katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 34
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Wed Mar 03 2010, 20:51

"...Turci trebinjski privukoe se kui Riste Peria, kodobae ljubinjskog, te ga ranie.A to su za to uinili, to je isti Risto sa jo nekolika poglavara hrianska i latinska skoro iao u Mostar od prevelike muke i teka zuluma da se tui mutesarifu na ljubinjskog mudira Mujagu Serdarevia velikog zlikovca, tako i na jaramaza Muja Pajia koji je za ove tri godine uinio jadnijem hrianima vie zla nego mu je na glavi dlakah."

Srbski dnevnik, br.83 20.oktobra/2.novembra 1860.lanak Iz Hercegovine, 27. septembra

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by katabuya on Thu Mar 04 2010, 01:19

moram ukljuiti opciju, translate to serbian Smile
pola ne kontam Smile

_________________
Beer lover since 1982

Admin knows best... [You must be registered and logged in to see this image.]

katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 34
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Thu Mar 04 2010, 03:01

"...Mi kako smo doli ovdi svaki je Srbin od Korita pa do Ljubinja i Stoca ukabulio raditi, kao to i mi,i svaki se zato radue svako selo gdie bilo Turaka niedno nie ostalo da niesu pobjegli i povukli se u grad ili u kakve tvrdinje.Sve se odluilo od Srba i vrlo se smelo,kako je dola ova vojska s G. popom Perom Matanoviem i G. kapetanom Ilijom ukanovim, odma smo je poslali u Popovo u manastir Zavalu...Turaka nema nie na skupu, da bi se s nama pobili.Imali smo jednoga srbina iz Mostara, i on nam kae da se oni ne misle s nama sad iz jedra biti,niti ima ko.I u istome mostaru oni se Srbi raduju i do malo da bi se mogli okrenuti, da se i oni odvoje i rade kao to i mi.No Vas Milostivi Gospodaru molimo, da Vi Vaom naredbom otrgnete Crnogorce"

Ustanike voe knjazu iz manastira Dui 18/30.decembra 1857. Dokumenti 1850-1864, 103.
@katabuja
Evo ga u originalu [You must be registered and logged in to see this image.] a na.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Thu Mar 04 2010, 20:46

Sredinom aprila 1668. blizu pet stotina hajduka probilo je u Popovo polje.Ne ekajui da se sakupi turska potjera oni su se prebacili na teritoriju Dubrovnika i uhvatili mora na obalama oko Stona.Usput su, koliko su mogli ispraznili dubrovaka sela Lisac i epikue.Pod vostvom ljubinjskog kadije stigla je potjera, ali ne da uhvati hajduke, nego da i ona opleni svoje "komijsko" selo.A kada je jo poela da jede i pije hajduci se vie nisu imali ega plaiti.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Sat Mar 06 2010, 04:26

U dogovoru je izmegju knjaza Nikole i Peke bilo utvrgjeno, da se Peko, poto razbije na Kleku Turke, ne vraa uz Popovo polje, nego skrene od Hutova lijevo i spane u Gabelu, a otalen nastavi pute prama Mostaru, gdje e se sastati sa knjazom. Peko nije mogao izvriti povjerenu mu zadau na Kleku, s ega se vratio natrag istim putem kojim bjee i siao. Usput poduze estok juri na Ljubinje da ga zaposjedne.
Bilo je ba na dvije pune godine prije okupacije, a prvi dan posta ramazana u 4 sahata u jutro ala franka, kadno je proglaeno po Ljubinju, da idu Crnogorci na Ljubinje, i da se sklone u grad sve, to nije za puke. Zbilja po sahata iza toga oulo se puketanje sa istone strane Ljubinja brdom preko vinograda. U varoi je bilo onda do 50 muslimana gragjana, koji su mogli baratati sa orujem i jedno 150 askera redife (rezerve). Starci su, ene i djeca hitili u grad izmegju krupe od puanih zrna. U grad je hitio svijet iz blinjih mahala Cernice i Vakufa, doim se svijet iz Barnosa bio sklonuo u blinju kuu Hasan-age Serdarevia, koja je tada bila najbolja. U Gornjim se Barnosima zaklonio svijet u kuu Hafiza Mataradia. Iz mahale se Raspasca uklonio svijet u kuu Hadiosmanovia. U kuli se Bakibegovia bilo zatvorilo nekoliko boraca, koji su bili kanje primorani napustiti kulu, a Crnogorci je zapalili, kao i svu mahalu Prekopce to su zapalili. Pod kulom je Bakibegovia stajala kmetica istog Bakibegovia, a ena Laze Pupia. Ona je drala u naramku nejako muko dijete zavijeno u iste pelenice. Dijete je bilo njezino vlastito. Tu je k njoj priletio jedan Crnogorac i stao joj govoriti, da je ona turkinja. Jadna mu se ena klela i preklinjala svime i svaime, da ga uvjeri, e ona nije turkinja, ve hrianka. Kad kletve nijesu vrijedile, u ljutoj se nevolji poela pred Crnogorcima krstiti, ali joj nije moglo pomoi. Nemilosrdan Crnogorac, kao to su vazda nemilosrdni prema svemu, to nije njihovo, zgrabi dijete iz naruja materina i bre ga razvije. Pelene djeinje metne u arpelj (koni torbak), a djetece pred oima materinim raspara velikijem noem ispod trbuha pa sve do pod vrat. Iz Mataradia su se kua zatvoreni muslimani borili i branili junaki odbijajui navale Crnogoraca. Radi silna im je pukaranja izmicala municija i prije nego li je posve nestalo, pribavljena bude borcima druga municija, a pribavila im je ona hrabra i odvana enska glava, od koje se nijesu ni nadali onolikom portvovnom muslimanskom rodoljublju. Odluila se naime mlada i junana djevojka erifa hanuma Mataradia na odve smion in, sa jo jednom djevojkom svojom jaranicom Paanom Hadia, te njih dvije pole u grad po municiju. Od mukih se nije mogao niko maknuti, jer ih je i onako malo bilo u kuama Mataradia, a valjalo im je braniti ene i djecu od noa crnogorskoga. erifa hanuma je ila sa svojom drugaricom brdom Radovinjom. Kako su djevojke bile na oku Crnogorcima nijesu se oni obzirali, to su enskadija, nego su pucali na njih iz svojih puaka, ali ih ne pogodi nijedno puano zrno i one obadvije prezirui zviduk neprijateljskog olova, prispjee u grad neozljegjene. Kad je stigla u grad erif hanuma i stala pred zapovjednikom tvrgjave, potegne i okrene prema njemu malu puku, to ju je sobom ponijela i povikne svojim gromkim djevojakim glasom:
- Debhane (municije) mi, murtatine (izdajice), daj, braa mi izginue!
Zapovjednik se naao u udu i isto se neugodno zbunio na odvaan povik odvane djevojke, a kad se snaao odgovorio susretljivo:
- Aman, hanuma, ustrpi se, sve e ti se dati, to eli.
U obrani grada nijesam znao, ta ti manjka brai. Debhane imamo u gradu, pa emo je dijeliti i pomagati se, dok je tee, a onda, to nam alah da.
Izgovoriv to na brzu ruku naredi s mjesta, da se hanumi donesu dva sanduka. Da njoj i njezinoj drugarici bude zgodnije i lake ponijeti debhanu, odredi zapovjednik, te se dovede i jedna mazga, pa se na nju natovarie sanduci s municijom. erifa hanuma zatrai jo debhane, prije nego je pola. Bre se bolje donesu i druga dva sanduka, od kojih jedan uprti na legja sama hanuma, a jedan njezina drugarica. Uprtivi tako sanduke potjeraju mazgu i pogju za njom iz grada. Jedno da zapovjednik uvjeri mladu hanumu, kako nije opravdano njezino miljenje o njemu, a drugo da djevojkama prolaz bude to sigurniji, dadne im u pratnju nekoliko askera, dobro oboruanih. Askeri su ih pratili samo doneklen, a onda se hitrim skokom povratili natrag u grad, prepustiv djevojke s mazgom njihovoj sudbini.
Dok su se askeri poplaili i pobjegli od pucnjave crnogorskih deferdara, dotlen su djevojke nesmetano koraale naprijed, a pratilo ih zujanje zrna, koja su Crnogorci namjenjivali nevinijem, ali neustraivijem enskijem stvorovima. Imale su prevaliti puta okolo 3 kilometra, a da se ni za to nijesu mogle zakloniti osim neto malo za kue, i to na jednom mjestu, a za tako duga i opasna puta. Kad je hanuma prispjela kui, ve su bili Crnogorci zapalili kulu Hasana Mataradia i dimovi se vijali nebu u visine. Crnogorac je bio prije nje doao k njezinoj kui s donje strane dvorita i na donja vrata. Namjera mu je bila provaliti u kue, sasjei to u njima nagje, pa ih porobiti. S druge strane kue erifa hanuma dola s Paanom, te im vrata budu bre otvorena, a njih dvije utjeraju mazgu. Istom se brzinom opet vrata zatvore, mazga otovari, a djevojke isprte sanduke. Poto nijesu puke pucale iz kua, drao je Crnogorac, da u njima ve od ljudi i nema nikoga, pa e ih biti lasno opljakati. Vrata su dvorita, pred kojima je stajao Crnogorac, bila vrlo lohotna i slaba, to ga je uvjeravalo, da ih ne e biti muno otvoriti. Izvadio je dakle no iza pasa i stao potkopavati bravu i snimati erezu (gvozdena prijeka). im se ereza skine, tim su otvorena vrata. U kuama se i u dvoritu utilo, a Crnogorac je radio svoj zapoeti posao. Kad se vidjelo, da se ne e okaniti obijanja vrata, doapnuto je djevojkama, koje su se u kuama odmarale od napora. Paana nije mnogo marila, ali je poput ljuta risa skoila na noge lagane erifa hanuma i zgrabiv puku mimo brata i asom sleti k vratima dvorita. Crnogorac nije pometao svog rada, ni ne slutei, to mu se sprema kroz vrata iznutra. Na vratima se nalazila jedna pukotina, kroz koju je hanuma mogla nazrijeti Crnogorca pred vratima. Oh, kako li su joj osvetom uskipjele mlagjane grudi! Kako li joj je srce burno udaralo s ina, koga e evo sad ona izvriti! Ogleda puku je li pouzdana, uvjeriv se, da je ne e izdati, prinese joj zjalo k pukotini vrata, a onda je zadije. Puka pukne, Crnogorac hukne i mrtav se svali na tle pred vratima. Tako jedan Crnogorac pade od enske ruke. Iz grada se megjutim muki podravala vatra na Crnogorce, a ovi su opet muki odvraali vatru na tabije, odakle su pukarali muslimani.
Nema zbora Crnogorci su bili prigustili svojom pucnjavom, te muslimani u gradu nijesu imali kad opskrbljivati se vodom, te su ene i djevojke bile preuzele na rodoljubno djelo i donosile vodu, da branitelji grada i muslimanskog naroda imadnu ime gasiti egju. Od poetka u 6 sati iz jutra, pa do 4 sata poslije podne nije poputalo pukaranje ni s jedne strane. Svakako se Crnogorci ne bi bili tako lako proli Ljubinja, i Bog zna, kako bi se pri kraju bila svrila njihova navala, da nije gradu dola pomo. Na Neum-Kuli je, ve umrli, Omer-aga Pai zapovijedao nad 90 korduna i sa svih je 90 njih pohitio, da pomogne ostaloj svojoj muslimanskoj brai obraniti grad i odbiti navalu Crnogoraca. im se glasalo, da se primie pomo, odmah je poela poputati vatra s crnogorske strane, a okolo 6 sati je zamaknula posve. Crnogorci su ostavili Ljubinje i pobjegli, da se vie nigda ne povrate. Za ove je navale i opsade grada palo mnogo manje muslimana mrtvih i ranjenih nego li Crnogoraca, jer su se prvi branili iza zidina, a drugi su navaljivali otvorenim prsima. Poto se sve stialo i minula svaka opasnost, ustanovljeno je pod sigurno, da je palo na mrtvo 6 muslimana gragjana i 3 su bila ranjena. Nije se mogao ustanoviti broj poginulih i ranjenih Crnogoraca, ve se jedino moglo bez ikakva pretjerivanja ustvrditi, da ih je navala na Ljubinje skupo stajala i da su muslimani ljubinski dostojno okajali Prapratnicu i Vranjevo Selo. Sutra dan je ograda muslimanskoga groblja osvanula okiena sa 50 crnogorskih glava. Ovo je bilo osim onih mrtvih, to ih Crnogorci sami pobacae u zapaljene ardake.
Ubrzo je poslije ovoga okraja naljegao neki paa kroz Ljubinje. Usput je negdje od nekoga bio uo za junatvo erife hanume Mataradia, te je odmah upitao za nju, im je odsjeo u gradu i zaelio je vidjeti. Djevojci nije bilo inae, no se morala opremiti i otii s bratom u grad, te se ondje predstaviti pai. Ugledav paa pred sobom junanu djevojku vrlo se obradova i pohvali je dostojnom i laskavom rijei, obeav joj ujedno, da e za njezino izvreno junatvo uti i sultan u Carigradu. Svriv paa svoj pohvalni govor otpusti djevojku najmilostivije i ona se ponosito i zadovoljno, svjesna svoje zasluge, vrati domu svome. Paa je bio gospodar zadane rijei i obeanja, jer nije mailo mnogo vremena, a erif hanumi stigne nian (orden) od sultana. Uz nian joj je bila doznaena i novana nagrada od 250 groa ili 50 kruna, to ih je imala podizati svakog mjeseca. Pri navali je na Ljubinje uestvovalo okolo 3300 Crnogoraca i hercegovakih ustaa po njihovom kasnijem pripovijedanju. Docnije se za hrabrost odlikovana mlagjana erifa hanuma udala za koljenovia Hasan-bega engia sa Zagorja. Zavrujui o navali na Ljubinje primjeujem jo, da su Crnogorci, prije neg su zapucali, isprekidali sve telegrafske ice spram Stoca i Trebinja i da je uslijedio juri od sela Kapavice. Istu je veer, kad su pobjegli, na munari u Ljubinju zauio ezan u znak pobjede nad Crnogorcima.

NIKOLA BUCONJI
POVIJEST USTANKA U HERCEGOVINI
I BOJ KOD STOCA
Mostar 1911 godine

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Tue Mar 09 2010, 21:34

Komandni sastav Popovo-ljubinjskog bataljona sa devet eta u ustanku 1875-78


vojvoda don Ivan Musi,
komandir Mie Tomaevi iz Cicrine,
potkomandir Lazo Ivanievi iz Veliana,

1.oficir Stanko okljat,
2.oficir Ivan Buri iz Koteza,
3.oficir Ijo Mati iz Dubljana,
4.oficir Pero Vuleti s Trebimlje,
5.oficir Ivan Rudinica iz Ravnog,
6.oficir Marko Palameta iz ava,
7.oficir Lazar Popovi iz Bjeloeva Dola,
8.oficir Rinda Oborina iz Oraja,
9.oficir Ilija Krulj iz Ljubinja,
10.oficir Petar Mili iz Veliana,

glavar Spasoje Vujovi iz Ivice
1.barjaktar Nikola urasovi iz Koteza,
2.barjaktar Nikola Potrebica iz Zlatomorja,
3.barjaktar Vico Burum,
4.barjaktar Nikola Bender iz Velje Mee,
5.barjaktar Jovo orovi iz Ljubinja,
7.barjaktar Boko Bogdanovi iz Ljubinja,
8.barjaktar Mato Vuki iz Trnine,
9.barjaktar Jovan Slavi iz Veliana,
glavari:Vaso Lugonja
Risto Mili
Boo Popovi

Kapetanije:
1.Popovska brda kapetan Peko Kriste sa Trebimlje,
2.Popovsko polje, kapetan ivko Mileni iz Senjske Rijeke,
3.Ljubinjska brda, kapetan Pero Popovi iz Bjeloeva Dola,
4.Iviko-kruevika, kapetan Jefto Kalajdi iz Ivice

Popovo-ljubinjski bataljon pripadao je odredu na ijem se elu nalazio don Ivan Musi

U zavoskom su izmeu ostalih bili i oficiri
Luka Dangubi iz Dola
Milo Radi iz rvnja

TREBINJE
Vojislav J.Kora
1971.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Fri Mar 12 2010, 03:25

Nisan sa najstarijim natpisom, osim onih u turbanima o kojima smo ranije govorili, nalazi se u malom haremu izmedju Karadjoz-begove dzamije i medrese.On oznacava mezar Ahmeda Ljubinca (Lubinli) koji je umro 1120. godine po Hidzri (1708).Vrh uzglavnog nisana izradjen je u obliku mlinskog kamena, pa on i po svojoj formi predstavlja nesto jedinstveno.Ovaj Ahmed je bio, po predanju, muderis Karadjoz-begove medrese.

Hivzija Hasandedic: Spomenici kulture Turskog doba u Mostaru
Dopunjeno izdanje 2005 godine

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by Sponsored content Today at 11:22


Sponsored content


   Go down

1 of 2 1, 2  Next

      

- Similar topics

 
Permissions in this forum: