Ljbinje za vrijeme Turske uprave

2 of 2 Previous  1, 2

      Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Wed Mar 17 2010, 03:46

Piemo vi, od kad su uzeli Turci manastir Dui i raerali ustae, koji su bili kod manastira, na oni kraj do Ljubinja udario je Drago Obrenov, Gligor Milievi i Jovan Zotovi kod Ljubinja i posijekli su nekoliko glava i uzeli plijen veliki, to je ve kod Popova, i jo kau da stoje Popovci spram Turake, e se nijesu jo oslabili.Jovan Dombeta s nekoliko druga stoji u Dabru i bije s Turcima oko Stoca.
Naredio sam Peku i Maksimu Baeviu da idu na put, koji ide od Trebinja do Bilee i od Bilee do Stoca, a trista druga da idu u Zupce preko Korjenia, da ekaju koji ide od Trebinja do Bilee i od Bilee do Stoca, a umljaka.Pop Bogdan Zimonji stoji s Gaanima ispod Somine-krajem Gacka, po malo se biju s Turcima.Nevesinjci stoje po gorama od Korita do Banjana.(...)

Vojvoda Petar Vukoti knjazu Nikoli 23.avgusta 1875.G.,Vukovi Bune i ustanci 67.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Wed Mar 17 2010, 03:56

"Dobrovoljci iz Stoca i Ljubinja, njih je oko dvjesta, koji su pratili efket-pau sa vojskom, bez painog znanja su napali na selo Timare i ubili petoricu goloruke raje,a to su ovi Jovica Tomovi, Lazo Kokoar i Savo Kolak i odveli su ovim seljacima 86 volova, 840 ovaca i koza i oko 100 magaradi."

Arhiv grada Mostara (depea V.Vrevia od 18. oktobra 1875.)

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Thu Mar 18 2010, 01:24

Iz 17. stoljea nalazimo nekoliko izvjetaja iz Trebinjsko-mrkanske biskupije u kojima se spominju mjesta na podruju kasnije upe Dubrave. Ponajprije emo spomenuti izvjetaj biskupa Benedikta Medvjedovia i Dominika Andrijaevia. Oni 1622. godine podnose izvjetaj novoosnovanoj rimskoj kongregaciji Propaganda Fide o stanju tzv. Stjepanske biskupije. Premda se taj izvjetaj ne moe smatrati potpuno vjerodostojnim, kao i onaj koji e se kasnije spominjati iz 1629., stanja koje opisuju, zbog okolnosti i svrhe s kojima su pisani, ipak su za ovaj rad vani zato jer spominju mjesta budue upe Dubrave.

U izvjetaju iz 1622. biskupi, spomenuvi Zaablje, Gradac, Hum i Popovo, nastavljaju:

Zatim odatle od brda zvanog Lasica, Ljubinje, Dubrave i Hrasno
.

Ni u Ljubinju ni u Dubravama ni u Hrasnu nema nijednog katolika, svi su izmatici i Turci.


Tu se spominje i Stolac, kao kraj vrlo ugodan, ali ni u njemu nema katolika, nego su njegovi stanovnici izmatici i Turci.

POVIJESNE OKOLNOSTI OSNUTKA I OSNUTAK UPE DUBRAVE U TREBINJSKOJ BISKUPIJI PRIJE 300 GODINA

Milenko KREI, Stolac

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by wolf sagash on Thu Mar 25 2010, 02:31

bolero ::Iz 17. stoljea nalazimo nekoliko izvjetaja iz Trebinjsko-mrkanske biskupije u kojima se spominju mjesta na podruju kasnije upe Dubrave. Ponajprije emo spomenuti izvjetaj biskupa Benedikta Medvjedovia i Dominika Andrijaevia. Oni 1622. godine podnose izvjetaj novoosnovanoj rimskoj kongregaciji Propaganda Fide o stanju tzv. Stjepanske biskupije. Premda se taj izvjetaj ne moe smatrati potpuno vjerodostojnim, kao i onaj koji e se kasnije spominjati iz 1629., stanja koje opisuju, zbog okolnosti i svrhe s kojima su pisani, ipak su za ovaj rad vani zato jer spominju mjesta budue upe Dubrave.

U izvjetaju iz 1622. biskupi, spomenuvi Zaablje, Gradac, Hum i Popovo, nastavljaju:

Zatim odatle od brda zvanog Lasica, Ljubinje, Dubrave i Hrasno
.

Ni u Ljubinju ni u Dubravama ni u Hrasnu nema nijednog katolika, svi su izmatici i Turci.


Tu se spominje i Stolac, kao kraj vrlo ugodan, ali ni u njemu nema katolika, nego su njegovi stanovnici izmatici i Turci.

POVIJESNE OKOLNOSTI OSNUTKA I OSNUTAK UPE DUBRAVE U TREBINJSKOJ BISKUPIJI PRIJE 300 GODINA

Milenko KREI, Stolac
Covjek je potpuno u pravu.Jedan dio shizmatika ce docnije biti pounijacen a naseliti ce se i nesto zapadnih hercegovaca.Katolici istocne Hercegovine imaju sa pravoslavnim identican folklor,slicne religijske obicaje a i jedni i drugi naravno zajedno sa muslimanima imaju isti lingvisticki karakter.Znaci svi su stokavci i ijekavci,

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Thu Mar 25 2010, 10:26

Mislim da si odgovorio na jednu moju trilemu koju dugo krijem od ostatka svijeta, kao veliki blam, ali sada je mogu podijeliti sa ostalim forumasima, ne zamjerite sto je malo off.
ORJENTACIJA U PRIRODI
Ova disciplina mi je uvijek isla od ruke, odusevljavao sam se kao djecak Tom Sojerom, Winetouom, i ostalim pustolovima dragih mojoj generaciji, crtani i pisani romani ovdje su zauzimali posebno mjesto. Naravno i u skoli, koja je shvatana kao nuzno zlo generaciji odrasloj u vojnickim cizmama i pantalonama od satorskog krila, narocito sam pratio predavanja vezana za navedenu temu i toga se sjecam kao da je bilo juce.
Nastavnica Milena Orbovic drzi predavanje o snalazenju u prirodi ukoliko se ne daj boze izgubimo u istoj.
Zvijezda Sjevernjaca nalazi se na sjeveru (zato se valjda tako i zove), mahovina je uvijek sa sjeverne strane panja,oltar pravoslavne crkve uvijek je na istoku, a katolicke na zapadu, munara na dzamiji okrenuta je ka jugu
I tako jelte, naoruzan ja ovakvim znanjem i GPS uredjajem krenem terenskim vozilom da upoznam domovinu da bi je vise volio.
Put me je nanio na Ivanicu odakle sam okrenuo, u duhu nastojanja nase drzave ka zapadu, do sela koje se zove Grepci gdje sam ugledao jednu malu kamenu crkvicu sa latinicnim natpisom i katolickim grobljem u blizini i molim lepo, posto sam vec dosta zavolio otadzbinu, a i recesija je brale, rijesih da krenem nazad ovaj put drugim putem. Rekoh sebi, a i tipu pored sebe da je GPS izmisljen za glupe Amerikance i da se univerzalni srpski vojnik snalazi bez problema, na osnovu kulturne bastine, i tu ti ja sav bitan odrzim jedno predavanje o polozaju jednobrodne katolicke crkve i krenem normalno kontra od oltara ka istoku, put mi se priznajem malo oduzio, ali potvrdu svojih tvrdnji nasao sam u Kijev dolu gdje sam ponovo ugledao staru katolicku crkvu i ponovio tipu, evo vidis mi samo treba da idemo suprotno od oltara i sve u dure.Hvaljen Isus bako, rekoh starici koja je nesto cistila u groblju, i Marija sinko, otpozdravi mi starica, a ja sav bitan, onako seretski namigoh mome saputniku, jos jedno selo i ista stvar, jos jedno opet isto.
Polako je pocelo da se smrkava, ali dje cu od bruke sada ukljucivati GPS i tada na moje ogromno zaprepastenje, umjesto Vlastice i Brgata ugledah Vranjak i Lopatu, a umjesto Ivanice manastir Zavalu.
Dje si ti u skolu iso jarane, ko za se prokomentarisa Bosnjo kraj mene, a ja totalno razoruzan i siguran vise ni u sta slegoh ramenima, znas li odavde, s pola glasa upitah.
Do TB sam slusao komentare tipa nije skola kenjac, kenjac je onaj sto ide u nju, ne bi dao svoja dva velika odmora za tvoj fakultet, jbte fakultet kad skole nemas isl., a meni je u glavi odzvanjala pjesma panonskog mornara, za sve je kriv Toma Sojer.
Nisam vise siguran da li u ovoj zemlji i mahovina raste s prave strane panja i ko preko noci isprevrta katolicke crkve samo da od mene napravi budalu ili je mozda nastavnica pogrijesila negdje, hiljadu mi jelenskih rogova.
confused

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by polemospater on Thu Mar 25 2010, 11:32

Razz Razz Razz aaaaajoj
zato ce svi novi klinci posle ovih reformi u skolstvu kad poizbacuju pola gradiva biti spremni da se pouzdaju iskljucivo u savremenu tehnologiju,drugo im nista i ne preostaje...da li je to bolje ili gore po njih ne znam,al iz ove tvoje price sledi da je bolje

polemospater
Jet Set Foruma

Female
Broj poruka : 2172
Godina : 30
Lokacija : srbija
Points : 400
Datum upisa : 25.11.2007

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by wolf sagash on Fri Mar 26 2010, 03:08

sjajno

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Mon Mar 29 2010, 05:50

@polemospater
Ovim postom pokusao sam na saljiv nacin da skrenem paznju na unijacenje Srba na ovim prostorima (dubrovacko zaledje i dolina Neretve), unijati su ljudi koji zadrzavaju pravoslavni obred ali priznaju Papu za vrhovnog poglavara, vremenom njihovi potomci postaju veci katolici od Pape, onda dolazi do jednacine katolik jeste jednako Hrvat i tako nastaju Hrvati u velikom dijelu Hercegovine.
Ostaju crkve koje su njihovi preci gradili po istocnom obredu, a potomci ih pretvorili u katolicke, ostali su bili do zadnjeg vremena tragovi tipa nalaganja badnjaka za Bozic, a cak i krsne slave kod pojedinih katolickih porodica.
Pa nisi valjda pomislila da se Duh sa sjekirom moze izgubiti negdje Very Happy

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by polemospater on Mon Mar 29 2010, 06:04

zahvaljujem na podrobnom objasnjenju...ja sam po tvojoj prici shvatila da si omasio put,al ajde...pa i bilo bi bas glupo da si omasio put kad vec baratas svim tim veoma korisnim cinjenicama za snalazenje u prirodi.
uh ovo zvuci grubo...hocu reci ako si znao da su crkve pretvorene u katolicke od strane tih unijata onda je zbzvz ako si se zagubio...drugim recima ako se nisi zagubio onda ne razumem sto si brate mili pisao ovo??


polemospater Mon Mar 29 2010, 06:32. 1

polemospater
Jet Set Foruma

Female
Broj poruka : 2172
Godina : 30
Lokacija : srbija
Points : 400
Datum upisa : 25.11.2007

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Mon Mar 29 2010, 06:29

...Znatan deo hercegovackog stanovnistva bio je voljan da se digne na ustanak oslanjajuci se na Austriju.Hercegovacki izaslanici Bogic Vuckovic (prozvan Bogic Popovic) i knez Aleksa Milicevic obratili su se 30. maja 1738. godine preko karlovackog generala Herberstajna i hrvatskog bana grofa Josifa Esterhazija, dvorskom ratnom savetu u Becu jednom izjavom podanicke vernosti, koju su potpisali mnogi vidjeniji ljudi.Izaslanici su u ime celog naroda rimokatolicke i pravoslavne veroispovesti u distriktima Trebinje, Klobuk, Niksic, Pljevlja, Kljuc, Ljubinje,Stolac, Blagaj, Mostar, Pocitelj, Ljubuski i iz drugih predela i mesta, izjavili da su se u ranijim ratovima borili protiv Turaka na strani Mletacke Republike, a ona ih je poslije zakljucivanja mira ponovo predavala Turcima.Nudili su 30 000 ljudipod oruzjem naglasavajuci da ce austrijski car u slucaju osvojenja Hercegovine dobiti tri pristanista Sutorinu, Dubrovnik i Herceg Novi.Dvorski ratni savet je pripremio tekst privilegije, ali ona nije poslata jer se Austrija vec pripremala za sklapanje mira sa Osmanskim carstvom...

ISN 155.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Tue Mar 30 2010, 02:21

Opis Dubrovnika i Bosne iz god. 1658.

U biblioteci zemaljskog muzeja ima jedna mala knjiica, u kojoj neki Francuz imenom Kikle (Quiclet) opisuje svoj put iz Mletaka u Carigrad, koji ga je naveo i kroz Bosnu a prevalio ga je u spomenutoj godini. Puni naslov te knjiice glasi:

Les voyages des M. Quiclet a Constantinople par terre. Enrichis d'annotations par le sieur P. M. L. A Paris, chez Iean Prome, proche le grand Portail des Augustins du grand Conuent, au bon Pasteur. M. DC. LXIV. Avec privilege."

U jutro krenusmo odatle i prolazeci vidjesmo na lijevo veliko selo, u kome ima dzamija; zove se Ljubinje, a putujuci otale do po podneva, posto predjosmo strasnu planinu i jednu ugodnu dolinu, koju vrijedi vidjeti pogledati, stigosmo.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA
01/01/1905

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Wed Mar 31 2010, 07:43

(...) 1731. godine kuga je harala u Stocu i Ljubinju.U jednom pismu stolackog kapetana Ismail-bega od 29. decembra kaze se "Ako budete pitali za bolest dosleka je iz naseg Stoca izaslo vece od 300 mrtvaca.A sadara svaki dan izlazi po 4 do 5 mrtvaca, a mi hvala Bogu doslika zivimo zdravo". Kada je o kugi u Ljubinju bio obavjesten kapetan Pizano, neki Husein-aga je pisao kapetanu lazareta u Dubrovniku, demantovao je to i tvrdio, da kuge nema ni u Mostaru ni u Rotimlji.Priznao je da je bio u Sarajevu ali da je sada ni tamo nema.

H.Kapidzic, Stolac, 6.

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Wed Mar 31 2010, 08:06

(...)Ustanici za ovaj poduhvat raspolagali su znatnim snagama.Prema kazivanju M.Ljubibratica Bacevic je tu imao oko 150 svojih Banjana, a Pavlovic oko 200 Crnogoraca, pod komandom Ljubibratica nalazili su se Zubcani, Krusevcani i Sutorinjani, kao i jedna ceta sastavljena od dobrovoljaca iz Boke Kotorske, iz Italije itd.Pored toga Ljubibraticevom odredu je tu stiglo i pojacanje od oko 80 Korjenicana "na koje se mogao potpuno osloniti", a narocito kaze K.Grujic "sto su ovi i najveci junaci medju (Hercegovcima).Ustanici iz Sume i Bobana su se nalazili na prostoru prema Hasan-begovoj palanci (Starom Slanom)u selu Petrovicima, zatim prema Carini, u selu Talezi i na prostoru prema manastiru Duzima.U Popovu su vec bili Ljubomirci sa Jovanom Zotovicem i Zavodjani sa Savom Andjelicem.
Poslije utvrdjivanja osnovnih elemenata potrebnih za dalje akcije, dugim usiljenim marsem krenuli su svi odmah prema Kleku.Islo se od Orasja u Povrsi lijevom stranom Trebisnjice do Poljica u Popovu.Tu je kolona presla na drugu stranu rijeke i zanocila u Dracevu.Prihvatajuci usput Sumljake, Bobance, Popovce, Ljubomirce i Zavodjane, kolona je sutradan stigla preko popovskog Orasja, do dna Popova.Poslije dogovora sa Mihom Brstinom, istaknutim ustanikom iz Hrasna, koji ih je tu sacekao, nastavila je odmah s pokretom dalje i 30. septembra stigla je na Prapratnicu , selo na putu od Kleka prema Stocu.(...)

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by wolf sagash on Sat Apr 03 2010, 01:23

zagor ::(...)Ustanici za ovaj poduhvat raspolagali su znatnim snagama.Prema kazivanju M.Ljubibratica Bacevic je tu imao oko 150 svojih Banjana, a Pavlovic oko 200 Crnogoraca, pod komandom Ljubibratica nalazili su se Zubcani, Krusevcani i Sutorinjani, kao i jedna ceta sastavljena od dobrovoljaca iz Boke Kotorske, iz Italije itd.Pored toga Ljubibraticevom odredu je tu stiglo i pojacanje od oko 80 Korjenicana "na koje se mogao potpuno osloniti", a narocito kaze K.Grujic "sto su ovi i najveci junaci medju (Hercegovcima).Ustanici iz Sume i Bobana su se nalazili na prostoru prema Hasan-begovoj palanci (Starom Slanom)u selu Petrovicima, zatim prema Carini, u selu Talezi i na prostoru prema manastiru Duzima.U Popovu su vec bili Ljubomirci sa Jovanom Zotovicem i Zavodjani sa Savom Andjelicem.
Poslije utvrdjivanja osnovnih elemenata potrebnih za dalje akcije, dugim usiljenim marsem krenuli su svi odmah prema Kleku.Islo se od Orasja u Povrsi lijevom stranom Trebisnjice do Poljica u Popovu.Tu je kolona presla na drugu stranu rijeke i zanocila u Dracevu.Prihvatajuci usput Sumljake, Bobance, Popovce, Ljubomirce i Zavodjane, kolona je sutradan stigla preko popovskog Orasja, do dna Popova.Poslije dogovora sa Mihom Brstinom, istaknutim ustanikom iz Hrasna, koji ih je tu sacekao, nastavila je odmah s pokretom dalje i 30. septembra stigla je na Prapratnicu , selo na putu od Kleka prema Stocu.(...)
Mislim da si ovaj post okaio zbog mene.Zato ima plus.Daj jo o Mihi Brstini!

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Tue Apr 06 2010, 04:50

...injenica je, da Musi jedno vrijeme ostaje s narodom miran i da ne uestvuje u veim ustanikim operacijama, skoro potpuno odvojen od dogaaja koji su potrsali veliki dio Hercegovine i koji su u nekim sluajevima stizali do njegovog neposrednog susjedstva.Meutim i pored povlaenja i odustajanja od uea u borbama, on ipak za itavo to vrijeme nije ostao i bez veza, kako sa Crnom Gorom tako i sa nekim od ustanikih glavara.Sporadino, s vremena na vrijeme, odravao je izvjesne kontakte i slao i li primao pisma.U nekoliko mahova odlazili su neki vieniji ljudi sa njegovog podruja i sa njegovim znanjem na Cetinje da trae pomo.U toku avgusta odlazio je "knez od Trebinja" i "Popova" uro Kristi, "poslat od glavara i svega naroda", izjavljujui "da je sve Popovo preprtljalo roblje i mal u Austriju, a da je ostao momak, koji je oruje imao i koji je sposoban da se bije.Ovo isto kae za Rasno,Burmaze, ava, Utovo, Gradac, Trebinje, Velju Meu, Trninu, Popovo itd."Sredinom oktobra su na Cetinje stigli Miho Brstina i Luka Mikovi i "itu puke i debanu i pitaju hoe li s robljem ovmo k nama ili e u Austriju".Zna se isto tako da su i neka druga izaslanstva sa ovoga podruja ila u Crnu Goru...

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by zagor on Thu Apr 08 2010, 07:37

...књаз Никола је у желји да осујети рад овог састанка у Врањској, наредио војводи Пеку Павловићу да има рашћерати пошто пото скупштину.Павловић је задатак извршио до краја, а послије тога и ухватио Љубибратића и Јакшића, свукао их голе и измлатио тако да су морали да иду на лијечње у Дубровник.Бјежали су преко Крстача, Звијерине,Видуше, Љубомира, па преко Требишњице и Шуме.
Извјештавајући свога министра о догађајима у Херцеговини, Врчевић није ништа казао о овом сукобу.Он само напомиње да Лјубибратић крстари са око 60 људи по јужној Херцеговини и да је био на једној скупштини 20.јула, са које су на Цетиње упућена два домаћина да питају књаза шта треба да раде*.По повратку са Цетиња ова двојица су се хвалила како их је књаз лијепо примио и савјетовао да се дижу против Турака, јер су уз устанике Русија, Аустрија и Црна Гора.Причали су дубровачко-требињском бискупу и да се књаз клео животом свога сина кад им је то говорио.


*М.Вукчевић.к.г.116. Она двојица су били Никола Путица из Грачаца и Михаило Брстина из Храсна.

Све податке о Михи Брстини преузео сам из књиге Војислава Ј.Кораћа Требиње

zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 36
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Sun Jun 20 2010, 23:52

U Uboskom se od islamskih spomenika, nalazila samo dzamija i mekteb uz nju.Dzamija je bila locirana podno sela,na ivici Ubalackog polja, tacno na mjestu, gdje se sada nalazi zgrada narodne osnovne skole.Bila je gradjena od tesanog kamena sjecenog u jednom od kamenoloma u kojima su tesani i srednjovjekovni stecci.
Husein Kucinar, bio je duzan ovom vakufu 800 akci Sacuvano je nekoliko dokumenata koji ovo misljenje potvrdjuju.Iz dva obracuna godisnjeg poslovanja defterdar Husein, efendija vakufa u Uboskom, koje su sastavile Ljubinjske kadije Abdulah i Ahmet, vidi se da je ovaj vakuf bio bogat.Prvi obracun odnosi se na 1180(1766) A drugi na 1216(1801).Iz starijeg obracuna saznajemo da je 1180(1766) godine, bio neki Abdulah kadija Ljubinja i Konjica(Belgraddzik).
U obracunu iz 1801 godine, upisano je 39 duznika, koji su pod istim uslovima, kao i kod starijeg obracuna, uzimali kredit od defterdar Husein ef vakufa i bili mu duzni 202 951 akcu.Medju duznicima se spominju:Abdulah-hodza, i brat mu munla Arslan, sinovi Ebu Bekir, hodzini, imami u Uboskom.Murat, mujezin, Murat basa, sarac, sest krscana, a ostali su muslimani.Zanimljivo je ovdje istaknuti da se ni u jednom obracunu ne govori o visini kamate Ljubinjski kadija Alija, naredio je muraselom od 5 dzumada II 1195(1781) godine muteveliji ovog vakufa u Uboskom da naplati kamatu(murabehu) u iznosu od 11 000 akci od vakufskih duznika.Dervis Osman-base, i Sulejmana, sina Dervis Omerova

Ljubinjski kadija, Fejzulah
naredio je muraselom od 5 sabana 1195(1781) imamu i muteveliji Arslan Basi Bekirhodzicu, da se iz viskova prihoda oprave dzamiju deferdar Husein efendije u Uboskom, koja je vec bila prilicno ostecena
Krajem proslog stoljeca, ova je dzamija bila tako dotrajala da se u njoj, nije vise moglo klanjati.Onovremeni kotarski predstojnik u Ljubinju, Vladimir Besarovic je u dogovoru s uglednim Ljubincima: kadijom hadzi hafiz Hasim ef Mahicem, mualimom Omer Hulusi ef Duricem i gradonacelnikom Mehmed-agom Serdarevicem, poveo akciju za opravku ove dzamije Oni su prikupili potrebna finansijska sredstva i dzamiju temeljito opravili.Vakufsko ravnateljstvo u Sarajevu doznacilo je 500 kruna za opravku dzamije.Muslimani Uboskog i iz okolnih sela pomogli su takodjer novcem i radnom snagom, kod opravke dzamije.U novinskom izvjestaju u ovoj opravci, istice se da su u Uboskom, ranije zivjeli bogati Muslimani, a sada su vecinom siromasni.Svecano otvorenje ove dzamije obavljeno je 18 oktobra 1901 godine.
 
 

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by djedov do on Thu Jun 24 2010, 01:06

Bolero
daj prezimena tih porodica iz Uboska koje se pominju u to vreme da znamo ko je tada zivio u Ubosku

djedov do
Napreduje

Broj poruka : 71
Points : 29
Datum upisa : 25.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by drmoje on Thu Jun 24 2010, 02:41

Za vrijeme Turske vladavine sagradjena je u Uboskom, i jedna velika kula od cetiti sprata.Danas ona ima dva sprata, i nalazi se u vlasnistvu Miceta.Ovdje je za turske uprave podignuto i pet catrnja, od kojih se jedna nalazila pred dzamijom i bila je njen vakuf, a ostale cetiri su bile vlasnistvo Mrgana i Smailhodzica U Uboskom su zivjele slijedece Muslimanske porodice od kojih su neke izumrle, neke odselile u Tursku, a neke se raselile po drugim mjestima Bosne i Hercegovine:Abdulkadirovici,Babici stanovali su gdje su danas Bandjuri, Bakrici, Bekirhodzici, Biridani, Brklje stanovali su gdje su danas Micete, Bureci, Bure, Cobani, Cokodari, Ceranici, Doge, Djunoze, Elezovici, Hajdarovici, Huskovici, Meretlici, Mrgani, Mucici, Mujezinagici, Palici, Pelje, Pijuci, Runici, Smailhodzici, stanovali su gdje su danas Komadi, Saranovici, Skore, Taslamani, Teparici, Turajlici, Vilogorci, Vuci, Zece i Zubovici Ustanici su 30/8/1874 spalili Mahalu Koritnik i pola Uboskog u Ljubinjskoj nahiji.Tada je pocelo intenzivnije iseljavanje muslimana iz Uboskog koje je zavrseno 1941 godine.Posljednji su iselili jedna porodica Mrgana.
[You must be registered and logged in to see this image.]

drmoje
Trudi se
Trudi se

Broj poruka : 44
Points : 10
Datum upisa : 10.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Sat Jul 10 2010, 06:44

Beglucka zemljista u Hercegovini
U dulumima
Kotar LJUBINJE
Obradiva: 205
Neobradiva: 8.811,000
Ukupno: 9.106
Broj porodica: 5
Saric iz Stoca, Celar iz Mostara, Serak iz Ljubinja, Zecic iz Vlahovica, i Zubovic Mujagic iz Vlahovica
Izvor: Husnija Kamberovic Begovski zemljisni posjedi u BiH 1878 - 1918
Zagreb 2003

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Tue Jul 13 2010, 04:48

Tri turske listine manastira Duzi

2.Druga listina je ferman sultana Ibrahima, pisan na jakom isprutanom papiru "muhurliji" kakav se obicno upotrebljava za javne listine, dugom 56 cm, a sirokom 21 cm.Boje su zuckaste a sacuvan vrlo dobro.Sijakat. premda je pisan debelim kalemom, nije odvec velik, izobljen i polozit.Brade su s desna na lijevo nesto prema gore nakosene i slabo uvite.

Tura je velika te zaprema gotovo citavu sirinu papira a glasi: "Ibrahim han Mehmed han Elmuzafer daima".Pisana je nesto bljedjim murecepom nego li ostalo pismo, koje je intenzivno crne boje i dobro ocuvano.

Datum pisan je opet drugom rukom, drugim perom i sitnijem pismom.Listina nema ni potpisa ni muhura a samo na izvanjskoj strani ima dva "sa''', od kojih bi jedno citali ''Ibrahim'', docim je drugo necitljivo.Ovi imadu da zajamce autenticnost fermana.Na istoj strani napisana su mladjom rukom jos dva retka, jedan vrlo istrosen grckim pismom a drugi glasi: EPMAN ZA DPAVE H ZA ZEML

Prijevod ovog fermana glasi:

Uzviseni i od Boga velikim zvanjem obdareni Novinski i Ljubinjski kadijo.
Ovim fermanom se obavjescujete, da su se svestenici crkve Lesoni Gosluci, u trebinjskoj opcini, kotara......nama prituzili, da su se prigodom popisivanja zemalja na njihovu zemlju po drugi put udaren porez, koji prem su ga oni sa pristojbom za vinograde, glasom poreznog teftera vec platili, jos od njih (djizija) i po drugi put trazi harac i time se uznemiravaju te cu molili ujedno za izdanje jednog fermana.
S toga Vam se ovim nalaze, da odma stvar razvidite, jesu li tuzitelji platili na njihove zemlje i vinograda otpadajuci porez i ostale pristojbe i da li je istina, da je povjerenik za pobiranje haraca (djizije) od krscana mjesta Guzazana istu pristojbu po drugi put zahtijevao i time ih uznemiravao, a ako je to istina, imade se tome na temelju ove naredbe i na temelju serijatskog postupka na put stati.
Ujedno Vam se nalaze, da imate ubuduce postupati po ovoj naredbi i da ne bi vise prilike dali, da se radi ove stvari ovamo prituze.
Pisan u Carigradu dne 14.sabana 1056. (=1632).

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA U BIH 1908


Turski dokumenti u Dubrovackom arhivu
Napisao: Riza Muderizovic

Dubrovacki arhiv br. A. 15.

Carski ferman

izdan u Carigradu 4 aprila 1623 godine od strane sultana Murata IV sina Ahmeta I, upucen na hercegovacke kadije:
Kada vam stigne moj uzviseni ferman uzmite na znanje da su mi stanovnici varosi Ljubinje podastrli na moj uzviseni prag molbu radi toga sto neke osobe kupuju na pristanistima Slanom i Ledenici hranu i stoku odredjenu za pucanstvo varosi Ljubinje te ju izvoze i prodaju u neprijateljskoj zemlji i time stanovnicima varosi Ljubinje stvaraju nestasicu u zivezu i mesu.Posto su mi najavili da imadu u rukama i fetvu izdatu od strane sejhulislama (vjerskog poglavice svih muslimana) u pogledu zabrane izvoza hrane, zapovijedam kada tamo stigne spahijski sin Jusuf da mu Bog povisi ugled, mutevelija varosi Ljubinje sa Mojim uzvisenim fermanom neka se to zabrani prema uzvisenoj fetvi, koju ima u rukama.
U ovom pogledu treba pomno i pazljivo stvar izviditi, te ako je u istini onako kako je u molbi prestavljeno, da se hrana i stoka prodaju u neprijateljske zemlje, ja to nikako necu dozvoliti.Zato ako bi se nekom prohtjelo da po visoj cjeni proda hranu i stoku u neprijateljsku zemlju to strogo zabrani i sprijeci kako ne bi niko izvozio i prodavao hranu i stoku u neprijateljsku zemlju i time dao povoda da zitelji varosi Ljubinje oskudijevaju hranom i mesom.A ako bi se kogod usudio da to ucini dostavi (Mi) njegovo ime i prezime.Ovo primi na znanje i povjeri se Mome uzvisenom Znaku.

Glasnik Zemaljskog Muzeja Kraljevine Jugoslavije
Sarajevo 1938

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by bolero on Fri Aug 26 2011, 00:49

Godina 1876

Bilo je ba na dvije pune godine prije okupacije, a prvi dan posta ramazana u 4 sahata u jutro ala franka, kadno je proglaeno po Ljubinju, da idu Crnogorci na Ljubinje, i da se sklone u grad sve, to nije za puke.

Zbilja po sahata iza toga oulo se puketanje sa istone strane Ljubinja brdom preko vinograda. U varoi je bilo onda do 50 muslimana gragjana, koji su mogli baratati sa orujem i jedno 150 askera redife (rezerve). Starci su, ene i djeca hitili u grad izmegju krupe od puanih zrna.

U grad je hitio svijet iz blinjih mahala Cernice i Vakufa, doim se svijet iz Barnosa bio sklonuo u blinju kuu Hasan-age Serdarevia, koja je tada bila najbolja.

U Gornjim se Barnosima zaklonio svijet u kuu Hafiza Mataradia. Iz mahale se Raspasca uklonio svijet u kuu Hadiosmanovia. U kuli se Bakibegovia bilo zatvorilo nekoliko boraca, koji su bili kanje primorani napustiti kulu, a Crnogorci je zapalili, kao i svu mahalu Prekopce to su zapalili. Pod kulom je Bakibegovia stajala kmetica istog Bakibegovia, a ena Laze Pupia. Ona je drala u naramku nejako muko dijete zavijeno u iste pelenice. Dijete je bilo njezino vlastito.

Tu je k njoj priletio jedan Crnogorac i stao joj govoriti, da je ona turkinja. Jadna mu se ena klela i preklinjala svime i svaime, da ga uvjeri, e ona nije turkinja, ve hrianka. Kad kletve nijesu vrijedile, u ljutoj se nevolji poela pred Crnogorcima krstiti, ali joj nije moglo pomoi.
Nemilosrdan Crnogorac, kao to su vazda nemilosrdni prema svemu, to nije njihovo, zgrabi dijete iz naruja materina i bre ga razvije. Pelene djeinje metne u arpelj (koni torbak), a djetece pred oima materinim raspara velikijem noem ispod trbuha pa sve do pod vrat.

Iz Mataradia su se kua zatvoreni muslimani borili i branili junaki odbijajui navale Crnogoraca. Radi silna im je pukaranja izmicala municija i prije nego li je posve nestalo, pribavljena bude borcima druga municija, a pribavila im je ona hrabra i odvana enska glava, od koje se nijesu ni nadali onolikom portvovnom muslimanskom rodoljublju. Odluila se naime mlada i junana djevojka erifa hanuma Mataradia na odve smion in, sa jo jednom djevojkom svojom jaranicom Paanom Hadia, te njih dvije pole u grad po municiju. Od mukih se nije mogao niko maknuti, jer ih je i onako malo bilo u kuama Mataradia, a valjalo im je braniti ene i djecu od noa crnogorskoga. erifa hanuma je ila sa svojom drugaricom brdom Radovinjom. Kako su djevojke bile na oku Crnogorcima nijesu se oni obzirali, to su enskadija, nego su pucali na njih iz svojih puaka, ali ih ne pogodi nijedno puano zrno i one obadvije prezirui zviduk neprijateljskog olova, prispjee u grad neozljegjene. Kad je stigla u grad erif hanuma i stala pred zapovjednikom tvrgjave, potegne i okrene prema njemu malu puku, to ju je sobom ponijela i povikne svojim gromkim djevojakim glasom:

- Debhane (municije) mi, murtatine (izdajice), daj, braa mi izginue!

Zapovjednik se naao u udu i isto se neugodno zbunio na odvaan povik odvane djevojke, a kad se snaao odgovorio susretljivo:

- Aman, hanuma, ustrpi se, sve e ti se dati, to eli. U obrani grada nijesam znao, ta ti manjka brai. Debhane imamo u gradu, pa emo je dijeliti i pomagati se, dok je tee, a onda, to nam alah da.

Izgovoriv to na brzu ruku naredi s mjesta, da se hanumi donesu dva sanduka. Da njoj i njezinoj drugarici bude zgodnije i lake ponijeti debhanu, odredi zapovjednik, te se dovede i jedna mazga, pa se na nju natovarie sanduci s municijom. erifa hanuma zatrai jo debhane, prije nego je pola. Bre se bolje donesu i druga dva sanduka, od kojih jedan uprti na legja sama hanuma, a jedan njezina drugarica. Uprtivi tako sanduke potjeraju mazgu i pogju za njom iz grada. Jedno da zapovjednik uvjeri mladu hanumu, kako nije opravdano njezino miljenje o njemu, a drugo da djevojkama prolaz bude to sigurniji, dadne im u pratnju nekoliko askera, dobro oboruanih. Askeri su ih pratili samo doneklen, a onda se hitrim skokom povratili natrag u grad, prepustiv djevojke s mazgom njihovoj sudbini.

Dok su se askeri poplaili i pobjegli od pucnjave crnogorskih deferdara, dotlen su djevojke nesmetano koraale naprijed, a pratilo ih zujanje zrna, koja su Crnogorci namjenjivali nevinijem, ali neustraivijem enskijem stvorovima. Imale su prevaliti puta okolo 3 kilometra, a da se ni za to nijesu mogle zakloniti osim neto malo za kue, i to na jednom mjestu, a za tako duga i opasna puta. Kad je hanuma prispjela kui, ve su bili Crnogorci zapalili kulu Hasana Mataradia i dimovi se vijali nebu u visine.

Crnogorac je bio prije nje doao k njezinoj kui s donje strane dvorita i na donja vrata. Namjera mu je bila provaliti u kue, sasjei to u njima nagje, pa ih porobiti. S druge strane kue erifa hanuma dola s Paanom, te im vrata budu bre otvorena, a njih dvije utjeraju mazgu. Istom se brzinom opet vrata zatvore, mazga otovari, a djevojke isprte sanduke. Poto nijesu puke pucale iz kua, drao je Crnogorac, da u njima ve od ljudi i nema nikoga, pa e ih biti lasno opljakati. Vrata su dvorita, pred kojima je stajao Crnogorac, bila vrlo lohotna i slaba, to ga je uvjeravalo, da ih ne e biti muno otvoriti. Izvadio je dakle no iza pasa i stao potkopavati bravu i snimati erezu (gvozdena prijeka). im se ereza skine, tim su otvorena vrata. U kuama se i u dvoritu utilo, a Crnogorac je radio svoj zapoeti posao. Kad se vidjelo, da se ne e okaniti obijanja vrata, doapnuto je djevojkama, koje su se u kuama odmarale od napora. Paana nije mnogo marila, ali je poput ljuta risa skoila na noge lagane erifa hanuma i zgrabiv puku mimo brata i asom sleti k vratima dvorita. Crnogorac nije pometao svog rada, ni ne slutei, to mu se sprema kroz vrata iznutra. Na vratima se nalazila jedna pukotina, kroz koju je hanuma mogla nazrijeti Crnogorca pred vratima. Oh, kako li su joj osvetom uskipjele mlagjane grudi! Kako li joj je srce burno udaralo s ina, koga e evo sad ona izvriti! Ogleda puku je li pouzdana, uvjeriv se, da je ne e izdati, prinese joj zjalo k pukotini vrata, a onda je zadije. Puka pukne, Crnogorac hukne i mrtav se svali na tle pred vratima. Tako jedan Crnogorac pade od enske ruke. I

z grada se megjutim muki podravala vatra na Crnogorce, a ovi su opet muki odvraali vatru na tabije, odakle su pukarali muslimani.

Nema zbora Crnogorci su bili prigustili svojom pucnjavom, te muslimani u gradu nijesu imali kad opskrbljivati se vodom, te su ene i djevojke bile preuzele na rodoljubno djelo i donosile vodu, da branitelji grada i muslimanskog naroda imadnu ime gasiti egju.

Od poetka u 6 sati iz jutra, pa do 4 sata poslije podne nije poputalo pukaranje ni s jedne strane.

Svakako se Crnogorci ne bi bili tako lako proli Ljubinja, i Bog zna, kako bi se pri kraju bila svrila njihova navala, da nije gradu dola pomo.

Na Neum-Kuli je, ve umrli, Omer-aga Pai zapovijedao nad 90 korduna i sa svih je 90 njih pohitio, da pomogne ostaloj svojoj muslimanskoj brai obraniti grad i odbiti navalu Crnogoraca. im se glasalo, da se primie pomo, odmah je poela poputati vatra s crnogorske strane, a okolo 6 sati je zamaknula posve. Crnogorci su ostavili Ljubinje i pobjegli, da se vie nigda ne povrate.

Za ove je navale i opsade grada palo mnogo manje muslimana mrtvih i ranjenih nego li Crnogoraca, jer su se prvi branili iza zidina, a drugi su navaljivali otvorenim prsima. Poto se sve stialo i minula svaka opasnost, ustanovljeno je pod sigurno, da je palo na mrtvo 6 muslimana gragjana i 3 su bila ranjena.

Nije se mogao ustanoviti broj poginulih i ranjenih Crnogoraca, ve se jedino moglo bez ikakva pretjerivanja ustvrditi, da ih je navala na Ljubinje skupo stajala i da su muslimani ljubinski dostojno okajali Prapratnicu i Vranjevo Selo.

Sutra dan je ograda muslimanskoga groblja osvanula okiena sa 50 crnogorskih glava.

Ovo je bilo osim onih mrtvih, to ih Crnogorci sami pobacae u zapaljene ardake.
Ubrzo je poslije ovoga okraja naljegao neki paa kroz Ljubinje.

Usput je negdje od nekoga bio uo za junatvo erife hanume Mataradia, te je odmah upitao za nju, im je odsjeo u gradu i zaelio je vidjeti. Djevojci nije bilo inae, no se morala opremiti i otii s bratom u grad, te se ondje predstaviti pai. Ugledav paa pred sobom junanu djevojku vrlo se obradova i pohvali je dostojnom i laskavom rijei, obeav joj ujedno, da e za njezino izvreno junatvo uti i sultan u Carigradu. Svriv paa svoj pohvalni govor otpusti djevojku najmilostivije i ona se ponosito i zadovoljno, svjesna svoje zasluge, vrati domu svome.

Paa je bio gospodar zadane rijei i obeanja, jer nije mailo mnogo vremena, a erif hanumi stigne nian (orden) od sultana. Uz nian joj je bila doznaena i novana nagrada od 250 groa ili 50 kruna, to ih je imala podizati svakog mjeseca.

Pri navali je na Ljubinje uestvovalo okolo 3300 Crnogoraca i hercegovakih ustaa po njihovom kasnijem pripovijedanju. Docnije se za hrabrost odlikovana mlagjana erifa hanuma udala za koljenovia Hasan-bega engia sa Zagorja.

Zavrujui o navali na Ljubinje primjeujem jo, da su Crnogorci, prije neg su zapucali, isprekidali sve telegrafske ice spram Stoca i Trebinja i da je uslijedio juri od sela Kapavice. Istu je veer, kad su pobjegli, na munari u Ljubinju zauio ezan u znak pobjede nad Crnogorcima.

Izvor: Nikola Buconjic: Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca

bolero
Napreduje

Broj poruka : 60
Points : 18
Datum upisa : 11.05.2008

   Go down

Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

 by Sponsored content Today at 13:49


Sponsored content


   Go down

2 of 2 Previous  1, 2

      

- Similar topics

 
Permissions in this forum: