Nekropola stećaka Ubosko

Ďîăëĺä༠ďđĺäőîäíó ňĺěó Ďîăëĺä༠ńëĺäĺžó ňĺěó Go down

Nekropola stećaka Ubosko

Ďîđóęŕ by space on Fri Mar 19 2010, 01:27

Podaci o nekropoli Ubosko

Lokacija

Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima na Groblju pod Dubom (Ubosko 1) nalazi se na k.č. 10/1, k.o. Ubosko u Uboskom, br. vlasničkog lista 69, vlasnik Srpska pravoslavna crkvena opština iz Ljubinja, opština Ljubinje. Nekropola sa stećcima na Ljeljen groblju (Ubosko 2) nalazi se na k.č. 9/20, k.o. Ubosko u Uboskom, br. vlasničkog lista 69, u vlasništvu Srpske pravoslavne crkvene opštine u Ljubinju, opština Ljubinje, Republika Srpska.

Selo Ubosko nalazi se u Uboskom polju, oko 2 km istočno od glavnog puta Stolac-Ljubinje- Trebinje . Put se odvaja od prevoja Žegulje i preko Rđusa vodi u Ubosko polje. Od Ljubinja je udaljeno oko 8 km. .Cijeli kraj ima izrazite osobine brdskog krša, sa sitnom šumom i dva kraška polja: Uboskim i Ljubinjskim. Ubosko polje je elipsastog oblika, dugo oko 2 km i široko oko 800-1000 m. Glavno naselje u polju je Ubosko, čije ime je poznato i u kasnom srednjem vijeku. Naselje je smješteno uz istočni rub polja. Kuće i obradiva zemljišta su u ravnici ili na blagoj osunčanoj strani. Glavna ekonomska djelatnost stanovništva, uslovljena geografskim položajem, bilo je stočarstvo, a kao dodatna, zemljoradnja.

Nekropola Ubosko 1 nalazi se uz rub polja, i to zapadno od poljskog lokalnog puta, u savremenom seoskom pravoslavnom groblju. Smještena je na rubnom, blago uzdignutom terenu, nedaleko od seoskih kuća. Južno i zapadno od nekropole, nastavlja se staro i aktivno pravoslavno groblje. Naročito na zapadnom dijelu tog groblja su spomenici u obliku krstova i sa ukrasima kao na reminiscencu stećaka. Ovo pravoslavno groblje je glavno groblje u samom naselju Ubosko, a nekropola 1 je navjeća i najznačajnija u Uboskom polju, i jedna od većih nekropola u ljubinjskom kraju.

Nekropola Ubosko 2 nalazi se skoro u sredini samog polja na ravnom terenu. Okružuju je pašnjaci, a sa jedne strane hrastik. U drugoj polovini 20. vijeka uz nekropolu stećaka razvilo se manje pravoslavno groblje sa kamenim krstovima koji nisu narušavali cjelovitost nekropole. Cijelo pravoslavno groblje je ograđeno na površini veličine 400 m2.

U Uboskom polju, pored dvije najznačajnije nekropole stećaka Ubosko 1 i Ubosko 2, nalazi se još nekoliko manjih nekropola koje su vjerovatno pripadale porodicama (sa 5-10 stećaka) ili nekom rodu (do 30 stećaka). Od njih se izdvajaju dvije nekropole na južnom i jugoistočnom dijelu Uboskog polja. Nekropola Crkvina se izdvaja po broju od 48 stećaka, a nalazi se na krajnjem istočnom rubu polja, po svemu sudeći na tumulu, promjera oko 25 m, i to u njegovom zapadnom podnožju. U neposrednoj blizini nekropole nalaze se još dvije manje gromile. Svi spomenici su u obliku sanduka, od kojih 4 imaju i postolja. Slabije su obrađeni i bez ukrasa. Osnovna orijentacija stećaka je zapad-istok, ali ih ima orijentiranih na sve strane. Oko 300 m zapadno od Crkvine nalazi se lokalitet Grebuša, na kojem su vjerovatno ostaci neke srednjovjekovne crkve. Lokalitet je pokraj ceste kojom se iz Rđusa silazi u Ubosko polje. Uz nju je kamenolom, iz kojeg se vadio kamen za stećke, i čatrnja. Mjesna predaja je sačuvala uspomenu na neku crkvu, a na terenu se raspoznaju ostaci temelja, najvjerovatnije sa apsidom na istočnoj strani. Na nekropoli se nalazi 5 stećaka u obliku sanduka, jedna velika ploča i 2 prilično uništena stećka. Velika utonula ploča (200 x 125 cm), orijentirana zapad-istok, i sa natpisom, prema situaciji na terenu mogla je ležati u crkvi. Na vodoravnoj strani, na mjestu uzglavlja (zapadni rub ploče) su plastični polumjesec i četverolisna rozeta ili zvijezda, ispod kojih je natpis pisan ćirilicom: “A SE LEŽI DABIŽIV RADOVANOVIĆ. ČOČE, TAKO DA SI BLAG!”, tj. čovječe budi blag prema meni (Bešlagić, 1965, 142, Vego, 1964, 47, br. 98). Na jednom oštećenom sanduku vidi se plastični friz od povijene linije sa trolistovima. Vjerovatno je i ova nekropola imala više spomenika koji su tokom vremena stradali.

Istorijski podaci

Kraj, u kojem je područje opštine Ljubinje, između Stoca i Popova polja, slabo je istražen. Za nekoliko uočenih i zabilježenih gradina i tumula pretpostavlja se da su iz bronzanog ili gvozdenog doba. U antičkom periodu je od Stoca, preko Žegulje i Ljubinja, prolazila antička cesta. Naime, u Žegulji su konstatovani ostaci rimske zgrade, a u Ljubinju ostaci rimskog naselja. Prava istraživanja u tom kraju nisu vršena.

U ranom srednjem vijeku teritorija današnje opštine Ljubinje pripadala je velikoj ranosrednjevjekovnoj župi Popovo. To je bio najsjeverniji dio u župi Popovo koji je graničio sa župama Dubrave i Dabar. Razgraničenje je prirodna granica na žeguljskoj kosi koja geografski izdvaja slivove Trebišnjice i Bregave, kao i masivi Sitnice i Kulaša koji ograničavaju župe Popovo i Dabar (Anđelić, 1983., 8-69). Politički, kraj je pripadao oblasti Huma, kojim su od 12. do skoro prve polovine 14. vijeka, uz manje prekide, vladali Nemanjići. Od 1324. do 1326. godine ovaj dio Huma zauzeo je bosanski ban Stjepan II Kotromanić, a njegov nasljednik Tvrtko, do 1373. godine, proširio je granice bosanske države prema jugu na cijeli Hum, i istočnije sve do Kotora i Onogošta (Ćirković 1964., 88-90., 162). U vrijeme Tvrtkove vlasti počinje uspon porodice Kosača iz koje je Vlatko Vuković, koji je, već u to vrijeme, dobio na upravljanje veći dio Huma, kojim je ova porodica za vrijeme Sandalja Hranića (1392.-1435.), hercega Stjepana Vukčića Kosače (1435.-1466.) i njegovih sinova potpuno vladala do 1482. godine. Osmanlije su kraj oko Ljubinja zauzele između 1465. i 1467. godine (Šabanović, 1959., 160), a u zbirnom popisu Bosanskog sandžaka 1468./69. godine već je upisana nahija Ljubinje. U prvom poimeničnom popisu sandžaka, vilajeta Hercegovina, upisana su mnoga mjesta ovog kraja (Aličić,1985., na raznim mjestima).

Izgleda da je taj kraj u ranom srednjem vijeku bio pust, jer se u 14. i 15. vijeku u njemu stalno naseljavaju brojni vlaški katuni koji su pripadali Donjim Vlasima. Prema istorijskim izvorima iz sedamdesetih godina 15.vijeka, u Uboskom je bio jedan od četiri katuna hercegovačkih Vlaha “rodo-plemenske jedinice Burmaza”, najbrojnijeg od bratstava Vlaha. U to vrijeme katunar jedne grupe Burmaza u Uboskom je bio Milobrat Obradović (Hrabak, 1956., 29-30, 33; Anđelić, 1983., 67; Ratković, 2000., 135). Koliko je još bilo katuna i kojem su vlaškim grupama pripadali, nije poznato. Ratković pominje tri katuna u Uboskom (Ratković, 2002., 153). Izgleda da je Ubosko među naseljenim mjestima ljubinjskog kraja u prvoj polovini 15. vijeka bilo dobro naseljeno, o čemu svjedoče četiri dokumentovane nekropole i dva natpisa na stećcima: Pomoćana Ostojića na stećku broj 7 na nekropoli Ubosko 1, i Dabiživa Radovanovića na nekropoli Grebuše, na kojoj su ostaci, vjerovatno srednjevjekovne crkve (Bešlagić, 1965., 142, 151). Dabiživ Radovanović je bio ponosnik olova, odnosno sin Radovana iz džemata Milobrata Obradovića u najbrojnijem vlaškom rodu Burmaza (Tošić, 1999, 124; Aličić 1985., 137). Posljednji put se u dubrovačkim aktima pominje 1477. godina, što znači da njegov spomenik datuje iz posljednje četvrtine 15. vijeka.


izvor: [You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Nekropola sa stećcima na Groblju pod Dubom (Ubosko 1)

Ďîđóęŕ by space on Tue Mar 23 2010, 05:55

Nekropola Ubosko 1 spada u veće nekropole ljubinjskog kraja, pored onih u Vlahovićima, Dubočici i Premilovom polju. Na njoj se nalazi 57 stećaka: 2 sljemenjaka, 32 sanduka, 22 ploče i 1 krstača sa pločom. Na rubu nekropole, pored seoskog puta, nalazi se i veća čatrnja sa polukružnim svodom. To je nekropola na redove koji su okomiti na glavnu orijentaciju samih spomenika. Stećci su orijntirani u osnovnom pravcu Z-I, tačnije SZ-JI , osim 4 komada koji stoje pod pravim uglom na tu orijentaciju. Orijentacija stećaka prati prirodnu orijentaciju terena.

[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]

Pored osebujnih prikaza raznih životinja i ljudskih figura, veličinom i obradom izdvaja se nekoliko velikih ploča (br. 17, 18, 43), dimenzija 300 (310) x 285 x 40 cm. Ukrašeno je 13 stećaka.

1. Visoki sljemenjak (150 x 155 x 85 cm) sa postoljem (190 x 195 cm). Pri dnu sljemenjak se sužava. Između sljemena i sanduka je tordirana traka. Na sjeverozapadnoj čeonoj strani je plastičan stiliziran krst sa jednako dugačkim i malo proširenim krakovima, oivičen plastičnom vrpcom. U sredini krsta su dva koncentrična kružna vijenca, a u krakovima po jedan krug. Ispod krsta je prikaz fantastične životinje bez nogu. Tijelo joj je povijeno. Na glavi je dodatak u vidu dva koncentrična kruga. Na jugoistočnoj čeonoj strani je plastična predstava jelena sa pticom. Jelen je prignute glave ka jako ispruženim prednjim nogama. Zadnje noge su neobično dugačke i podvijene. Na sjeveroistočnoj, bočnoj strani je plastično prikazana scena lova. Lovac na konju gađa kopljem jelena u vrat.

[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]

2. Veći, okrnjen i utonuo sanduk (169 x 110 x 50 cm).Vrhovi vertikalnih strana uokvireni su vrlo plastičnom tordiranom vrpcom. Na sjeverozapadnoj čeonoj strani je povelik stiliziran plastični krst sa dva mala krsta iznad njega. Krakovi velikog krsta su jednake dužine i završavaju se kružnicama. Na obje bočne strane je po jedan niz jednostavno datih plastičnih figura koji podsjeća na kolo. Neke figure su očtećene.

3. Jako nizak sanduk sa postoljem. Sanduk je manjih dimenzija (118 x 82 x 17 cm). Postolje je na svim stranama veće za 15 cm. Stećak je okrnjen na uglovima i djelomično utonuo. Na vodoravnoj plohi je originalna reljefna predstava koja se sastoji od dvostrukog krsta čiji se vodoravni krakovi završavaju većim spiralama. Uspravni krakovi imaju na gornjoj strani rozetu, a na donjoj polukružno postolje krsta i u njemu rozetu. Na gornjem vodoravnom kraku je na svakoj strani između uspravne prečke i spirale po jedna ptica.

[You must be registered and logged in to see this image.]

4. Sanduk srednje obrade i očuvanosti. Na sjeverozapadnoj čeonoj strani je plastični krst sa proširenim krakovima pri krajevima. Između krakova gornje polovine je po jedna jabuka.

5. Visoki sljemenjak sa postoljem (172 x 61 x 100 cm), vrlo dobro klesan i očuvan. Malo je nagnut na istočnu stranu. Orijentacija je sjever-jug. Pri dnu je malo sužen. Na svim uspravnim stranama, između sljemena i sanduka, je jako izražena plastična traka. Na sjevernoj čeonoj strani je plastično izveden pravougaoni štit i ispod njega urezani mač. Cijelom visinom štita je prikazana životinja koja ima sva svojstva jelena sa podignutom glavom, osim dugačkog repa, zabačenog na leđa, koji se na na kraju račva. U zabatu sljemena je prikazana neka životinja dugačkog repa ispred koje je zmija. Na južnoj čeonoj strani je scena borbe dviju životinja. Podsjeća na prikaz borbe lava sa zmajem. “Zmaj” ima zmijoliko tijelo, dva krila i zavinuti rep. Glava je prikazana sa velikim otvorenim raljama. Na zabatu je prikaz dviju ptica, okrenutih jedna prema drugoj. Na zapadnoj bočnoj strani je kolona od šest muških figura sa mačevima. Prvi ratnik je okrenut koloni koja počinje sa konjanikom, a iza njega su još 4 pješaka. Prvi pješak ima naperen luk i strijelu. Na istočnoj bočnoj strani su dvije scene: u južnoj polovini je trenutak kada lovac zabada koplje u trbuh medvjeda. Figura čovjeka je mala u odnosu na medvjeda. Na sjevernoj polovini je scena lova na jelena. Iznad jelena je soko koji ga progoni, a lovac ga gađa strijelom.

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]


6. Visoki sanduk (172 x 70 x 80 cm), oštećen, nagnut i utonuo. Na zapadnoj čeonoj strani se primjećuje figura čovjeka. Pošto je istočna čeona strana do pola visine nad zemljom, vidi se gornji dio tijela jelena. Na sjevernoj bočnoj strani je dio nekog reljefnog motiva koji se ne raspoznaje.

7. Visoki sanduk sa postoljem (sanduk 145 x 40 x 105 cm; postolje ), uzak, malo okrnjen, ispucao, inače dobro klesan. Orijentacija sjever-jug. Na vodoravnoj plohi je uklesana “kamenica”. Na sjevernoj čeonoj strani je reljefni prikaz konjanika sa štitom i mačem. Ispod njega je urezan natpis u 5 redova, oštećen od atmosferilija i djelomično čitak. Vego je pročitao natpis pisan bosanskom ćirilicom: “+ OVDI UMRH…MILO OSTOJE NECI. A SE PI[SA]… (Ovdje umrijeh, ja Milo, nećak Ostojin. Napisao…) (Vego, 1964, 44-45, br. 97). Na južnoj čeonoj strani, ispod dvije rozete, u vijencima uokvirenim trakom od kosih paralelnih crtica, je skoro nečitak natpis, raspoređen u šest kosih redova. Prema Bešlagiću, razaznaje se tekst: “ASE LEŽE POMOĆAN OSTOIĆ , KO MENE … NKO ME…(Bešlagić, 1965, 134, 160). Patronimik Ostojić javlja se dva puta u knjizi Ivana Pripčinovića u drugoj polovini 15. stoljeća (Hrabak, 1956, 37), a prema analizi slova spada u 15. stoljeće (Bešlagić, 1965, 160; Vego, 1964., 44-45) . Na zapadnoj bočnoj strani je plastičan friz od niza četverolisnih rozeta u kružnim vijencima ispod kojeg je traka od urezanih kosih paralelnih crtica. Ispod friza su “romaničke “ arkade sa 4 interkolumnije. U arkadama je nekoliko slova kao nastavak natpisa sa čeonih strana. Na istočnoj bočnoj strani je isti motiv friza i arkada.

[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]
8. Visoki, dobro obrađen sanduk sa postoljem (sanduk 147 x 87 x 97 cm, postolje 180 x 120 cm). Prema dnu sanduk se sužava. Okrnjen je na južnoj strani. Na vodoravnoj strani je plastičan ukras u vidu običnog krsta. Na vrhu uspravnih strana je plastičan friz od povijene linije sa trolistovima. Ispod nega je na zapadnoj čeonoj strani, u plitkom reljefu, prikaz lova na jelena sa lovcem i sokolom. Na istočnoj čeonoj strani je nekoliko reljefno isklesanih figura. U dnu je vjerovatno srna koju slijedi pas. Iznad srne su tri ptice. U visini ptica na drugoj polovini slike je ženska figura sa rukama na bokovima. Na njenim ramenima stoji po jedna ptica neobično dugačkih nogu. Na sjevernoj bočnoj strani je u plitkom reljefu prikazana kolona sa četiri košute, na čijim su leđima ptice, slične onima na ramenima ženske figure na istom spomeniku. Ispod prve košute je prikaz fantastične životinje koja, po Bešlagićevom detaljnom opisu, podsjeća na figuru pijetla (Bešlagić, 1965, 136).

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]

9. Sanduk (186 x 80 x 55 cm), oštećen na južnom kraju i utonuo u zemlju. Uspravne strane su na vrhu ukrašene frizom od povijene linije sa trolistovima. Na zapadnoj čeonoj strani prikazano je kolo, sastavljeno od muških i ženskih figura koje se drže rukama uzdignutim u visini ramena. Kolo se nastavlja i na sjevernoj bočnoj strani. Na istočnoj čeonoj strani vidi se dio konja i jahača. Na južnoj bočnoj strani nad zemljom je samo vrlo plastičan friz.


[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]


10. Sanduk utonuo u zemlju. Na južnoj bočnoj strani je vidljiv dio nekoliko ljudskih figura sa uzdignutim rukama, sa relativno velikim šakama sa sastavljenim prstima.

11. Veliki i visok sanduk sa postoljem (sanduk 180 x 88 x 220 cm, postolje 220 x 180 x 30 cm). Prema dolje sanduk se sužava. Pri vrhu svih uspravnih strana se pruža plastičan friz od povijene linije sa trolistovima, ispod kojeg je traka od kosih paralelnih crtica. Na zapadnoj čeonoj strani je plastično prikazana scena konjanika čije uzde pridržava ženska figura. U drugoj ruci žena drži koplje ili zastavu. Iznad glave konjanika je osmerolisna rozeta u kružnom vijencu. Bočno, sa obje strane, nalazi se po jedna velika četverolisna rozeta okružena nazubljenim vijencem. Na istočnoj čeonoj strani je figura jelena. Na južnoj bočnoj strani su arkade sa “saracenskim lukovima i sa 6 interkolumnija. Na sjevernoj bočnoj strani je isti prikaz, samo što je između arkada i friza isklesan niz rozeta u vijencima.

[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]


12. Velika krstača sa pločom, dobro obrađena i očuvana. Dimenzije: krstača visina 325 cm, širina sa krakovima 165 cm, debljina 35 cm, ploča 215 x 160 x 40 cm. Obje uspravne strane krstače su identično ukrašene urezanim ornamentom. Krstača je obrubljena trakom sa kosim paralelnim crticama. U centru krsta je urezana osmerolisna rozeta. Isti motiv je na tri kraka krsta. Ploča je na vodoravnoj strani obrubljena istom bordurom kao i krstača.


[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]

13. Velika ploča (250 x 220 x 35 cm). Oštećena atmosferilijama. Unutar bordure od urezanih kosih paralelnih crtica, u jednom uglu je polumjesec, a u drugom rozeta.

Nekropola se može datirati u široki raspon 14. i 15. stoljeća, ali prema natpisu na stećku br. 7 i prema hronologiji natpisa na stećcima na obližnjim lokalitetima na područjima Ljubinja i Stoca, razvoj ovih nekropola je bio naijntenzivniji u drugoj polovini 15. stoljeća (Bešlagić, 1965, 162;Tošić, 1999, 128). Patronimik Ostojić javlja se dva puta u knjizi Ivana Pripčinovića u drugoj polovini 15. stoljeća (Hrabak, 1956, 37).



izvor: [You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Nekropola sa stećcima na Ljeljen groblju (Grčko groblje)

Ďîđóęŕ by space on Tue Mar 23 2010, 08:09

Na Nekropoli Ubosko 2 se nalazi 32 stećka: 31 sanduk, 1 sljemenjak sa postoljem i dio nekog razbijenog spomenika. Stećci se na površini od oko 22 x10 m. Svi spomenici su, osim jednog sanduka (br. 26), orijentirani u pravcu sjeverozapad-jugoistok, kako se prirodno prostire teren. Nanizani su u više-manje pravilne redove u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Primjećuje se grupisanje grobova, bilo po širini ili dužini redova. Neki stećci su vjerovatno tokom vremena prirodno pomjerani ili tako primarno položeni (br. 21,24, 28) i odstupaju nešto više od osnovne orijentacije ostalih grobova. Dobro su klesani i obrađeni.

Ukrašeno je 8 spomenika. Centralno mjesto zauzima ukrašeni sljemenjak sa postoljem (br. 5), a oko njega su relativno pravilno raspoređeni ostali ukrašeni stećci, koji su grupisani u centralnom i sjeverozapadnom rubnom dijelu nekropole.

[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]

1. Nepravilno oblikovan i utonuo sanduk (180 x 80 x 25 cm, ostali dio visine sanduka pod zemljom). Na vodoravnoj strani su dva stlizovana jednakokraka krsta sa troprutastim krakovima.Vanjske linije se na svakom kraku završavaju u obliku sidra, a srednja, nešto dulja, se na vrhu račva i čini dvopruti vijenac oko krsta.

[You must be registered and logged in to see this image.]
2. Nepravilno oblikovan i utonuo sanduk (160 x 70 x 20 cm, ostali dio visine sanduka pod zemljom). Na vodoravnoj strani je izdubljena “kamenica”, a pored nje motiv sličan čaši.

3. Pravilno klesan i jako utonuo sanduk (160 x 70 x 25 cm, ostali dio visine sanduka pod zemljom). Na vodoravnoj strani pod uticajem atmosferilija je jedva vidljiva rozeta.

4. Sanduk (115 x 58 x 20 cm, ostali dio visine sanduka pod zemljom). Na vodoravnoj strani je plastični klesan polumjesec.

5. Visoki sljemenjak sa postoljem (160 x 85 x 110 cm). Pri dnu krovnih ploha ima plastičnu traku, ispod koje su na bočnim stranama uspravna plastična rebra koja se pri dnu završavaju imitacijom baze stuba. Na zakošenom zabatu istočne čeone strane isklesana je četveronožna životinja, izduženog tijela i njuške, te dugog repa. Noge završavaju malim šapama sa tri dugačka prsta, slični kandžama. U dnu zabata, kod prednjih šapa, je plastični kružni vijenac sa ispupčenim centrom. Na zapadnoj čeonoj strani je plastično isklesana trolisna rozeta u velikom kružnom vijencu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

6. Ispucao, dobro obrađen sanduk (180 x 80 x 45 cm). Na vodoravnoj strani je plastično isklesan stilizovani krst kao na spomeniku br. 1.

7. Pravilno klesan, ali nagnut i utonuo sanduk (180 x 95 x 85 cm). Na zapadnoj čeonoj strani je plastičan friz od povijene linije sa trolistovima. Ispod bordure cijelo polje je oivičeno plastičnom tordiranom trakom unutar koje je troprutasti jednakokraki krst. Vanjske trake završavaju u obliku “sidra”, a srednja krugom. Na jednom kraju vodoravnog kraka stoji ptica. Na istočnoj čeonoj strani, u polju, oivičenom povijenom linijom sa trolistovina, je motiv pravougaonog štita sa jednom kosom prugom. Ispod štita je mač. Na južnoj bočnoj strani isklesana je plastično scena lova. U sredini je jelen, sa jedne njegove strane je konjanik i uz njega pas, a sa druge pješak sa lukom i strijelom. Na sjevernoj bočnoj strani je bila neka scena koja se danas više ne može da raspozna. Na svim stranama, osim zapadne čeone strane sa prikazom krsta, ornamentika se jedva raspoznaje.

[You must be registered and logged in to see this image.]


8. Dobro obrađen sanduk (147 x 73 x 45 cm). Vodoravna strana je uokvirena trakom od kosih kratkih paralelnih crta. Na zapadnoj čeonoj strani je plastično klesan štit i mač ispod njega. U ovaj motiv je isklesan stilizovani krst. Na sjevernoj bočnoj strani su u istovjetnoj borduri od kosih paralelnih crta isklesana dva jelena.

Poredeći motive i način klesanja ukrasa na ovoj nekropoli, prepoznatljivi su motivi koji se češće pojavljuju na stećcima ljubinjskog kraja i šire u Hercegovini. To su troprutasti krstovi ili elipse, životinje sa velikim kandžama izduženih udova, bordure sa viticama između kojih su trolistovi i slično. Na spomenicima br. 1 i 6 se ponavlja isti motiv, dok su na dva susjedna spomenika uklesani mač i štit, kao znaci pripadnosti pokojnika vjerovatno sitnom plemstvu. Hronološki okvir nekropole je 14. i 15. vijek, a uži okvir, s obzirom na istorijske podatke i poređenje sa drugim nekropolama na području Stoca i Ljubinja, koje imaju mnogo zajedničkih motiva i oblika, bi se mogao da odredi u 15. vijek (Bešlagić, 1965., 162., Tošić, 1999, 128).


izvor: [You must be registered and logged in to see this link.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Nekropola stećaka Ubosko

Ďîđóęŕ by space on Tue Mar 23 2010, 11:12

evo i par fotografija iz 2005 sa sajta člana našeg foruma, PIERRE-HENRI-a, iz nekropole na Ljeljen (Grčkom) groblju u Ubosku:


Ubosko

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Natpisi iz Uboskog

Ďîđóęŕ by space on Wed Mar 24 2010, 07:51

Veliko selo Ubosko kod Ljubinja je smješteno oko Uboskog polja koje je pogodno za uzgoj stoke, a djelimično i za razvoj ratarstva. Na tom području su živjeli Vlasi, stočari, koji se spominju, kao što smo već govorili, u drugoj polovini XV vijeka.

Na jednoj srednjovjekovnoj nekropoli kod Bukvića kuća leži dvadesetak nadgrobnih spomenika u obliku sarkofaga ploča i sanduka. Na njihovim površinama prikazane su razne scene: lova, kola, borbe i slično. Po simboličnim ukrasima i raznovrsnim motivima ova nekropola svedoči o višem kulturnom dometu kovača koji su izrađivali ove nadgrobne spomenike. Dobija se dojam da su vlasnici ovih spomenika bili imućni ljudi koji su više cijenili ukrase i simbole na spomenicima nego natpise. To je razlog, pored drugih, da se danas na spomenicima u Ubosku sačuvao mali broj natpisa. Do sada se u Ubosku pronašlo ukupno dva ćirilska natpisa, od kojih jedan nije poznat našoj naučnoj javnosti.

Na srednjovjekovnoj nekropoli kod Bukvića kuća leži nadgrobni spomenik u obliku sanduka, dug 120 cm, visok 110 cm, a širok 58 cm. Površina spomenika na dužim stranama pokrivena je sa 4 arkadice, grubo izrađene. Postolje je monolitno. Na jednoj užoj, sjevernoj strani spomenika urezan je dosta nespretno jedan ćirilski natpis koji svojim tekstom prelazi i na drugu, dulju stranu. Nad prvim dijelom teksta izrađena je figura konjanika s kopljem i štitom, dok na drugim stranama nema nikakvih ukrasa.

Natpis vjerovatno glasi : † WВДИ УМХЬ . . . МЬИЛО ОСТОЕ НЕЦИ А ПИ . (T. IV, 1.2).

Natpis u transkripciji glasi: † OVDI UM[R]HЬ . . . MILO. OSTOJE NEĆAK, A PI[SA] . . .

Sadržina natpisa je slijedeća: U upravnom govoru se spominje da je umro neki Milo, nećak (НЕЦИ) Ostojin. Drugi dio teksta na duljoj strani nije završen jer se ne vidi ko je pisao natpis.

Paleografske osobine - Na početku natpisa je urezan znak krsta. Slovo В je urezano na način kako se ono urezivalo u XV vijeku. Isti je slučaj sa slovom Ц.

Po izrazu WВДИ iz prvog reda natpisa čini se da natpis nije stariji od druge polovine XV vijeka . To potvrđuju oblici štita i koplja, arkadice na dužim stranama spomenika i smeštaj samog nadgrobnog spomenika s natpisom na srednjovjekovnoj nekropoli.


Drugi natpis iz Uboska Dabiživa Radovanovića objavili su pravilno Vid Vuletić-Vukasović i Lj. Stojanović ne ulazeći u analizu teksta niti u grafiju slova po kojima bi mogli približno odrediti vrijeme urezivanja natpisa (71) . Istina, Vuletićje, bez obrazloženja, tvrdio da je natpis iz XV vijeka.

Treba imati u vidu da je natpis urezan na gornjoj površini nadgrobne ploče čiji je natpis urezan desno od plastično izrađenog polumjeseca sa krakovima okrenutim udesno, tako da polumjesec izgleda kao velika zagrada za sva tri reda natpisa. Krajevi ploče su ukrašeni sa cik-cak crtama i tačkama između njih.

Pokraj ovog spomenika leži još 10 nadgrobnih ploča; izgledada ih je nekad bilo mnogo više. Ta se nekropola danas zove Grebuša.

Po grafiji kvadratičnog slova В, И, К, i Ж, po figuri polumjeseca, formulaciji natpisnog teksta, može se s dosta vjerovatnoće zaključiti da je natpis Dabiživa Radovanovića urezan u XV vijeku.


(71) Vid Vuletić-Vukasović, Viestnik 1888 (X), 52; Lj. Stojanović, o.c., br. 4886.



(izvor: M. Vego / "Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine" ; "Svjetlost" - Sarajevo, 1980 стр. 204-205)

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Nekropola stećaka Ubosko

Ďîđóęŕ by space on Fri Mar 26 2010, 02:19

163. Ubosko - To je naselje i polje sjeverno od Ljubinja, kao centra opštine. Ovdje su evidentirana četiri lokaliteta sa stećcima. Dvije važnije nekropole su na samome Uboskom polju, treća je na crkvini, u istočnom kraju polja, a četvrta na lokalitetu Grebuša, oko 300 m zapadno od Crkvine. Sve četiri nekropole imaju ukupno 142 stećka, od čega 23 ploče, 115 sanduka, tri sljemenjaka i jedna krstača. Daleko najbrojnija je prva nekropola sa 57 spomenika, na kojoj se , po svojoj veličini, osobito ističe jedna ploča sa dimenzijama od 310 x 285 x 40 cm.
Stećci su dobro klesani, ali su danas mnogo oštećeni, utonuli i zarasli šumom.
Na 23 primjerka su uklesani reljefi, koji po svojim motivima i načinu obrade svrstavaju Ubosko u najzanimljivije krajeve stećaka. Po brojnosti ovdje se ističu raznovrsne bordure - tordirano uže, nizovi kosih paralelica, cik-cak vrpca, povijena lozica sa trolistovima i nizovi rozeta u vijencima. Relativno dosta ima krstova, među kojima i originalno stilizovanih (sa krakovima koji se spiralno završavaju).
Predstave sunca i polumjeseca nisu tako česte, dok su zvijezde (rozete) i brojne i raznovrsne. Ovdje se javljaju i mačevi i štitovi, zatim štitovi sa mačevima, te arkade. Figuralne predstave su vrlo karakteristične za Ubosko; u njima ima mnogo raznovrsnosti, kao i originalnosti. Uz reljefe kola, lova i turnira, ovdje vidimo i scene neuobičajenog sadržaja - kolonu čjudi sa uzdignutim mačevima, kolonu gazela sa pticama na njihovim leđima, muškarce sa uzdignutim rukama i dr., kao i brojne pojedinačne figure ljudi, ptica, jelena, zmajeva i drugih životinja. (sl.br. 69)

[You must be registered and logged in to see this image.]




Posebno se ističe scena dramatične borbe čovjeka i medvjeda, zatim borbe lava i zmaja, a onda i vrlo stilizovana predstava pijetla. Jedna predstava prikazuje ženu na čijim visoko uzdignutim rukama stoje dva sokola.
Među stećcima Uboskog nađena su i dva natpisa ćirilicom. Jedan pominje Pomoćana Ostojića (vrlo oštećen), a drugi Dabiživa Radovanovića.
Većina stećaka Uboskog potiče iz XV vijeka, ali izvjestan broj pripada XIV i XVI vijeku.

Lit. Š. Bešlagić, 1965., 131-142 i 160; 1971., 376-378 i tu navedena literatura
M. Vego, 1964.a, br. 98.



111. Radovanović Dabiživ - U Uboskom, selu u oklini Ljubinja, stećci su evidentirani na četiri mjesta- dvije nekropole su u polju ispod naselja, treća je na lokalitetu Crkvina, a četvrta i najmanja na lokalitetu Grebuša. Ova četvrta nekropola danas ima i ploču pet sanduka i nakoliko fragmenata stećaka. Na vodoravnoj strani jedne oveće ploče ove nekropole, koja je vjerovatno prvobitno bila u nekadašnjoj crkvi, uz borduru od cik-cak linija i motive polumjeseca i rozete, uklesan je u tri reda ćirilički natpis. U njemu se kaže da tu leži DABIŽIV RADOVANOVIĆ. U tekstu se još poziva posjetilac da bude blag kao što je bio pokojnik - ČOČE TAKO DA SI BLAG. Znači da je Dabiživ bio čestit i voljen čovjek, pa da bi i drugi ljudi, ugledajući se na njega, trebalo da budu pošteni, odmjereni, smjerni - blagi.
Natpis je poznat još od 1888. godine. Nije poznato ko je bio Dabiživ Radovanović. Po paleografskim osobinama i dosada izraženim mišljenjima, ovaj natpis potiče iz XV vijeka.


Lit. M. Vego, 1962., 223; 1964.a, br.98.

Š. Bešlagić, 1965., 160.



Izvor: „Leksikon stećaka“ / Šefik Bešlagić - Sarajevo : „Svjetlost“ 2004 g. str. 63-64, 147

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Nekropola stećaka Ubosko

Ďîđóęŕ by wolf sagash on Wed Mar 09 2011, 10:23

Danas sam se uvjerio u razmjere devastiranosti nekropole "Pod Dubom".Strašno!
Skretao sam pažnju mještanima na kulturno bogatstvo koje su im prethodni stanovnici Uboska ostavili u naslijeđe ali čini mi se da njih zaboli neka stvar za stećke.Kao kakvu korist imaju od toga.kome se kurčiti sa tim.E onda sam im rekao da uzmu maljeve,polupaju stećke i upotrebe ih za nešto korisno.
Kao pisali dopise ali niko im nije odgovorio pa su zato presjekli nekropolu ružnim betonskim zidom.

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Nekropola stećaka Ubosko

Ďîđóęŕ by wolf sagash on Wed Mar 09 2011, 10:27

I da dodam samo...Vlahovići su super uređeni arheološki park za lokalitete u Ubosku.

wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 41
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Nekropola stećaka Ubosko

Ďîđóęŕ by space on Tue Jul 10 2012, 09:50

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

space
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 1035
Godina : 40
Lokacija : Srbija
Points : 869
Datum upisa : 18.07.2007

http://mojahercegovina.com/

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Re: Nekropola stećaka Ubosko

Ďîđóęŕ by Sponsored content Today at 06:42


Sponsored content


Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ďîăëĺä༠ďđĺäőîäíó ňĺěó Ďîăëĺä༠ńëĺäĺžó ňĺěó Íŕçŕä íŕ âđő


 
Permissions in this forum:
Íĺ ěîćĺňĺ îäăîâîđčňč íŕ ňĺěĺ ó îâîě ôîđóěó